Na početku koronakrize izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je zapažen rad Učinci pandemije COVID-19 na izvoznu konkurentnost poduzeća prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Do kakvih je tada zaključaka došao te, da dvije godine poslije proširuje taj svoj rad, kakvo bi bilo stanje oko tog pitanja... pitali smo prof. Stojčića.

Pišete, naime, kako rezultati istraživanja mogu poslužiti za oblikovanje ekonomskih politika u slučajevima sličnih poremećaja u budućnosti...

- Netom nakon prvog vala pandemije Svjetska banka provela je anketno ispitivanje među poslovnim subjektima o njihovu ponašanju u uvjetima COVID-19. Ti podatci poslužili su, kako i sami ističete, u praktično prvom istraživanju utjecaja pandemije na izvoznu konkurentnost naše prerađivačke industrije, objavljenom u znanstvenom časopisu Ekonomska misao i praksa. Ono što je to istraživanje pokazalo jest relativno visoka osjetljivost domaćih izvoznika na vanjske poremećaju, jer su već u prvom valu pandemije na vidjelo izišli njihovi problemi s likvidnosti. Uz poremećaje u globalnim i regionalnim lancima vrijednosti, likvidnost je bila među ključnim izazovima izvoznoj konkurentnosti. U potrazi za rješenjem tog problema čini se da su poduzeća pristupala rješenjima koja se nerijetko navode kao tradicionalne boljke hrvatskog tržišta, poput odgađanja plaćanja dobavljačima i zaposlenicima. Da je likvidnost bila ključni problem, govori i činjenica kako su državne potpore za rješavanje problema likvidnosti imale među izvoznicima snažniji učinak od znatno medijski razvikanijih subvencija plaća ili odgađanja državnih davanja. Čini se i da je tijekom pandemije domaće tržište izvoznicima poslužilo kao poligon za testiranje novih poslovnih modela i kanala za odnose s kupcima. Sve to nam govori zapravo kako postojeći konkurentski profil naših izvoznika nije dugoročno održiv i kako je potrebno ulagati u njegovu strukturnu promjenu.

Osim pandemije, koliko se na konkuretnost odražava aktualni rat u Ukrajini, odnosno ekonomske i financijske sankcije Rusiji? Izvoznici, pretpostavljam, trpe najviše...

- Trenutni poremećaj prouzročen ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji došao je u trenutku kad se svjetska gospodarstva još nisu u cijelosti oporavila ni od prethodnog poremećaja, izazvanog pandemijom. S aspekta proizvodnje, posebice njezina dijela namijenjenog izvozu, trenutna situacija nepovoljna je zbog niza razloga. Poremećaji u dobavnim lancima prelijevaju se na sposobnost ispunjavanja postojećih i preuzimanja novih obveza prema kupcima. Za dio izvoznika trenutna situacija rezultirala je i nemogućnošću dijela plasmana koji je išao na tržišta Rusije i Ukrajine, a svi zajedno osjećaju teret porasta cijena činitelja proizvodnje. To potonje izdvojio bih ipak kao posebno važno s obzirom na to da hrvatski izvoz već tradicionalno obilježavaju proizvodi niske dodane vrijednosti koje odlikuje cjenovna (troškovna) konkurentnost.

Proteklog tjedna stigla je i jedna dobra vijest. U nedavnoj objavi Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne stoji kako je RH napravila impresivni skok na ljestvici globalne konkurentnosti. S tim u vezi, što inače definira državu kao konkurentnu, napose u ekonomskom, gospodarskom, poslovnom smislu...?

- Koncept konkurentnosti jedan je od ekonomskih pojmova oko čijeg značenja nema jedinstvenog stava. Postoje čak i oni, kao nobelovac Paul Krugman, koji idu toliko daleko da tvrde kako je nacionalna konkurentnost besmislen pojam i da se koncept može isključivo primjenjivati na poduzeća. Međutim, činjenica je da se o konkurentnosti najviše razgovara u kontekstu gospodarstava. Osobno, smatram kako uvijek moramo imati na umu da je konkurentnost dinamički koncept za čije ostvarenje moramo gledati unaprijed te da moramo razlikovati konkurentske rezultate i konkurentski potencijal. Ono što izvješća poput IMD-ova uzimaju u obzir u biti je konkurentski potencijal gospodarstva, koji se odnosi na niz činitelja poslovnog okruženja, od kvalitete institucija, lakoće poslovanja, tržišne klime i dr. Sve to, međutim, nije jamac da će gospodarstvo u konačnici biti konkurentno jer konačni ishod utakmice ovisi o poduzećima, koja moraju iznijeti teret natjecanja s rivalima iz drugih gospodarstava.

Ukupno uzevši, koji su i dalje najizraženiji problemi kad se radi o konkuretnosti s kojima se RH suočava posljednjih godina? S tim u vezi, u kojim ekonomskim i gospodarskim sektorima u RH konkurentnost postiže više razinu efikasnosti?

- Pitanje konkurentnosti, posebice prerađivačke industrije, uže je područje mog znanstvenog interesa, kojim se bavim već gotovo dva desetljeća. Ako promatramo hrvatsko gospodarstvo tijekom tog razdoblja, možemo zaključiti da je prošlo svojevrsnu transformaciju od vala deindustrijalizacije tijekom ranog razdoblja tranzicije, preko pokušaja izgradnje cjenovne konkurentnosti, do nekih recentnih trendova koji ulijevaju optimizam. Prije svega tu mislim na sada već niz domaćih poduzetnika koji su se uspjeli pozicionirati visoko u lancima vrijednosti, a neki od njih i na svjetskoj tehnološkoj granici i na taj način iskoristiti tehnološke prozore prilika. Iako većina njih posluje u sektorima čiji je doprinos domaćem gospodarstvu statistički gledano još uvijek skroman, takvi trendovi imaju potencijal prelijevanja i različiti su od svega čemu smo svjedočili proteklih desetljeća te nam daju za pravo gledati s određenom dozom optimizma u budućnost. Međutim, ne trebamo zatvarati oči pred problemima koji postoje u gotovo svim sektorima, od usitnjenosti poljoprivrednog sektora, sezonalnosti turizma do niskog tehnološkog intenziteta većeg dijela prerađivačke industrije. Sve to su izazovi budućnosti koji se neće riješiti sami od sebe i zahtijevat će promjene poduzetničke klime.

Zaključno, koliko će još višoj razini konkuretnosti pridonijeti ulazak RH u eurozonu i Schenghen? S druge pak strane, kad se radi o konkuretnosti, koliko će u tom kontekstu problem biti sadašnja eskalacija inflacije (vidimo da je probijena psihološka granica - dvoznamenkasta!), kao i ekonomski i drugi (energetski, recimo) problemi zbog sankcija Rusiji, primjerice?

- Inflatorni trendovi zasigurno su pritisak na troškovno konkurentni dio gospodarstva, što je u biti većina industrije, a imaju i potencijal utjecati na druge sektore. Što se pak tiče uvođenja eura i Schengena, sve ono što pojednostavljuje poslovanje u pravilu pogoduje unaprjeđenju konkurentnosti. (D.J.)