Prije nešto manje od desetak godina Katarina Miličević objavila je rad "Konkurentnost turističke destinacije kroz analizu konkurentnosti zemalja u regiji". Sažeto, što nam o tome može reći, i da danas piše "dodatak" tom svom radu, što bi morala uzeti u obzir, koje i kakve probleme, promjene itd., pitali smo dr. sc. Miličević.

- Rad na koji se referirate dao je usporedbu ključnih elemenata konkurentnosti zemalja u našem okruženju. Hrvatska je tada, a i danas, u ukupnosti konkurentnija od naših susjeda, prije svega na globalnoj turističkoj mapi istaknute Slovenije i Crne Gore. Ono što je pozitivno za našu Hrvatsku jest da se do danas pomaknula za gotovo desetak mjesta i nalazi se na 27. mjestu prema indeksu konkurentnosti u turizmu Svjetskog ekonomskog foruma, tzv. TTCI indeks (eng. Travel and Tourism Competitiveness Index), dok se a Slovenija nalazi na 36. mjestu, a Crna Gora na 67.

Pišete da konkurentnost u turizmu postaje sve izraženija te je intenzivno natjecanje između turističkih destinacija jedno od glavnih obilježja turističkog tržišta. S tim u vezi, kako se zapravo tumači konkurentnost turističke destinacije?

- Konkurentnost turističke destinacije jedna je od najvažnijih istraživačkih tema u turizmu tijekom posljednja dva desetljeća. Na konkurentnost turističke destinacije utječu brojni faktori i aktivnosti dionika turističkog razvoja. Samim time pojam nije jednostavno definirati te znanstvenici konkurentnost destinacije definiraju iz različitih perspektiva uzimajući u obzir niz faktora koji na nju utječu. Neki od faktora su resursi na kojima se temelji razvoj turizma, politika turističkog razvoja, upravljanje destinacijom, što uključuje i marketinške aktivnosti, proizvodi koje destinacija nudi i njihova vrijednost za novac, sigurnost u destinaciji te ekonomski pokazatelji uspješnosti destinacije poput broja noćenja i dolazaka, prihoda koje destinacija ostvaruje od turizma, tržišnog udjela i zaposlenosti generirane turizmom.

Konačno, konkurentnost turističke destinacije može se definirati kao sposobnost destinacije da poveća potražnju za turističkim proizvodima i uslugama koje nudi, uz pružanje kvalitetne usluge i jedinstvenog doživljaja turistima a da pritom osigura određene dobrobiti za lokalno stanovništvo i očuva postojeće resurse za sljedeće naraštaje.

Koliko je na konkurentnost hrvatskog turizma utjecala pandemija COVID-19, a sada i sankcije Rusiji, između ostalog? Trpe li pružatelji turističkih usluga u Hrvatskoj?

- Kao što sam navela, na konkurentnost u turizmu utječe niz faktora, pri čemu su ekonomski pokazatelji uspješnosti destinacije poput broja noćenja i dolazaka i prihoda koje destinacija ostvaruje od turizma samo neki od faktora koju utječu na konkurentnost. I upravo u vrijeme pandemije Hrvatska je pokazala nevjerojatnu otpornost i sjajne rezultate te je dugogodišnji trud svih dionika turističkog razvoja u najboljem trenutku vratio uloženo.

S druge strane, vezano uz sankcije Rusiji, ne vidim da će to na bilo koji način znatnije utjecati na konkurentnost Hrvatske kao turističke destinacije. Ako uzmemo u obzir hipersegmentiranost turističkog tržišta iz perspektive potražnje i sada već znatno diversificiranu turističku ponudu u Hrvatskoj, ništa se veliko neće dogoditi ako Hrvatsku ove godine ne posjete turisti iz Rusije, koji su i do sada u ukupnom broju dolazaka sudjelovali s nešto više od 1 %.

Što za hrvatski turizam znači nedavno izvješće Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, u kojem se navodi "da je RH napravila velik skok naprijed na svjetskoj ljestvici konkurentnosti". Drugim riječima, što to konkretno znači, ako uopće znači, za konkurentnost hrvatskog turizma?

- Indeks koji spominjete je indeks ekonomske konkurentnosti koji se kao takav u samo jednom segmentu može dovesti u korelaciju s turizmom. Od ukupno 64 analizirane zemlje, Hrvatska se sa 63. mjesta pomaknula na 59. mjesto, što ne smatram nekim velikim uspjehom. U tom kontekstu je potrebno zapitati se što je s ostalim područjima gospodarstva, jer uspjeh turizma nije i ne smije biti objektivan pokazatelj uspješnosti hrvatskog gospodarstva. Kada je u pitanju konkurentnost u turizmu, kao relevantnu treba uzeti metodologiju Svjetskog ekonomskog foruma, koja je rezultat dugogodišnjih, prije svega znanstvenih, istraživanja.

Kada se radi o konkurentnosti u turizmu, koliko će u tom kontekstu problem biti sadašnja eskalacija inflacije, kao i ekonomske i druge (energetske, recimo) teškoće zbog sankcija Rusiji, primjerice?

- Inflacije, pa i sankcije pojedinim državama, dio su ekonomskih procesa. Zbog toga turistička aktivnost sigurno neće prestati, samo je pitanje umijeća turističkog gospodarstva u Hrvatskoj kako će "doskočiti" tom konkretnom izazovu. Podizanje cijena u turizmu događa nam se godinama, a u ovom trenutku tomu pridajemo više pozornosti. Ono što je bitno iz perspektive tržišta jest to da zadržimo vrijednost za novac, jer to utječe na dugoročnu stabilnost našeg turističkog gospodarstva. (D.J.)

(Doc. dr. sc. Katarina Miličević pročelnica je Odjela za turizam Edward Bernays University Collegea, koji uključuje preddiplomski studij Menadžment i marketing turističke destinacije te diplomski studij Upravljanje doživljajem u turizmu. Dr. Miličević je i direktorica tvrtki thinktourism i Tourism Lab te profesorica na European Master in Tourism Management pri Sveučilištu u Ljubljani.)