Filmski muzej u Los Angelesu (Academy Museum of Motion Pictures) planira postaviti trajnu izložbu o osnivačima Hollywooda. I tako ispraviti jedan veliki propust. O tome za DW piše Rayna Breuer, čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Carl Laemmle rođen je 1867. godine u idiličnom gradiću Laupheimu na jugozapadu Njemačke. Odrastao je u dobrostojećoj obitelji i jako je bio vezan uz svoju majku. Dugo je imao želju napustiti Stari kontinent i potražiti sreću u Americi. Ali tek nakon smrti voljene majke napušta Njemačku i Europu u potrazi za svojim američkim snom koji nalazi u Hollywood Hillsu.

Ali o Carlu Laemmleu i brojnim njegovim suvremenicima koji su kao židovski emigranti osnovali Hollywood i do danas najmoćniju filmsku industriju malo se govorilo od otvorenja novog Muzeja Hollywooda prošle jeseni. Istina, direktor i predsjednik Muzeja Bill Kramer priopćio je da žele prikazati "raznoliku povijest filmskog stvaranja", ali židovski osnivači su nedostajali ili, kako su brojni kritičari naglašavali, o njima se nedovoljno govorilo. "To je divovski propust", rekao je Jonathan Greenblatt iz Antidifamacijske lige, organizacije koja se bori protiv diskriminacije i difamacije Židovki i Židova, u izjavi za The New York Times. Još je dodao: "Svako pošteno vrednovanje filmske industrije trebalo bi uzeti u obzir ulogu Židova u njezinoj izgradnji od početka."

Academy Museum of Motion Pictures u Los Angelesu reagirao je brzo i odlučno. "Jako smo bili zainteresirani čuti feedback. Vrlo smo otvoreni za diskurs koji je za nas bio jako poučan", rekla je kustosica Dara Jaffe u razgovoru za DW te dodala: "Imamo promjenjive izložbe koje redovito rotiraju. I već smo planirali izložbu o osnivačima. Ali kroz ovaj diskurs spoznali smo da naše posjetiteljice i posjetitelji stvarno žele vidjeti te priče, pa smo odlučili o tomu napraviti trajnu izložbu. To će biti jedina izložba koja će biti trajna. Želimo biti sigurni da toj priči dajemo mjesto koje ona zaslužuje." Tako će u novoj trajnoj izložbi nazvanoj "Hollywoodland" biti predstavljene i biografije židovskih osnivača filmske industrije.



Imena kao Carl Laemmle, Adolph Zukor, William Fox, Louis B. Mayer i Harry Warner, koji su postavili kamen temeljac filmskoj industriji u Los Angelesu, bit će obuhvaćena izložbom "Hollywoodland" kojom će njima biti odana počast. Sve njih povezuje jedno: "… njihovo potpuno odbacivanje vlastite prošlosti i njihovo isto tako apsolutno okretanje novoj zemlji", kaže Neal Gabler u svojoj knjizi An Empire of Their Own: How the Jews Invented Hollywood, koja je izdana 1988. godine. Jedan od njih, Louis B. Mayer, čak je kao svoj datum rođenja odabrao 4. srpnja. Navodno je tvrdio da su izgubljeni podatci o njegovu rođenju.

"Nastanak Hollywooda je useljenička priča, i to specifična židovska useljenička priča", kaže Dara Jaffe. "Vrata visokog društva bila su židovskim emigrantima u biti zatvorena. Postojale su određene branše u koje su uopće mogli ući. Kino, kao novi izum, označavano je tada kao zabava za mase, sumnjalo se da iz toga može nastati velika industrija", objašnjava Jaffe.

Ali Carl Laemmle, Adolph Zukor, William Fox, Louis B. Mayer i Harry Warner vidjeli su u tomu svoju šansu. Većina je počinjala karijeru u tekstilnoj branši ili u trgovini krznom. "Kad su neki od osnivača primijetili da bi jednostavne filmske pozornice, takozvana kina Nickelodeon, mogla biti velika stvar, ispraznili su svoje dućane i pretvorili ih u kina Nickelodeon. Tada su stvari krenule. Počeli su se baviti i distribucijom i uočili da bi najbolje bilo kad bi ušli i u produkciju. I tako su se uključili i u produkciju. Osnovali su vlastite studije kako bi proizvodili filmske sadržaje", objašnjava Dara Jaffe priču osnivača Hollywooda.



"Od početka je bilo pokušaja da im se oduzme tu gospodarsku granu koju su stvorili iz ničega", kaže Dara Jaffe. Tako je National Legion of Decency, organizacija koja se zalagala za identificiranje sadržaja u filmovima koji vrijeđaju katolike, pokušala filmove cenzurirati. Židovski filmaši su znali, kaže Jaffe, da moraju pokazati verziju Amerike koja će biti prihvaćena. "Kako piše i Neal Gabler u svojoj knjizi, židovski useljenici prve generacije bili su jako orijentirani na asimilaciju. Oni su u prvom redu htjeli biti Amerikanci, a ne da ih se vidi kao Židove. Oni su se u određenom smislu nanovo orijentirali. Oni su kreirali svoj vlastiti američki san i tako stvorili American Way of Life, koji će Hollywood desetljećima predstavljati na filmskom platnu. A to je bitna osobina ove priče", kaže Dara Jaffe.

Nova trajna izložba predstavit će tu priču i životopise osnivača Hollywooda te odgovoriti na pitanje zašto je Hollywood nastao u Los Angelesu. Bit će to sjećanje na producente prvih dana, ali i na druge pionire židovskog podrijetla koji su 30-ih i 40-ih od nacista bježali iz Njemačke, Austrije i drugih europskih zemalja u SAD i koji su ostavili traga u Hollywoodu. Među njima su redatelji Fritz Lang, Fred Zinnemann i Otto Preminger, glumci Hedy Lamarr, Peter Lorre i Paul Henreid, producenti Eric Pleskow i Sam Spiegel, autori scenarija Vicki Baum, Gina Kaus, Salka Viertel i Erich von Stroheim, kao i kompozitori Erich Wolfgang Korngold, Ernest Gold, Max Steiner, Miklós Rózsa i Franz Wachsmann.