Novosti
ZA FLEKSIBILNIJE TRŽIŠTE RADA I BOLJE PRIHODE

Studentski zbor: Limit treba podići s 15 tisuća na 22.500 kuna
Objavljeno 24. lipnja, 2022.
”Jedna kolegica je premašila limit za šest kuna, a roditelj je tada morao vratiti čak oko 7000 kuna”

Hrvatski studentski zbor još je u travnju pokrenuo peticiju za povećanje limita zarada za porezne olakšice studenata koji su na poreznoj kartici roditelja/skrbnika. Naime, studentski limit iznosa za obavljanje poslova je 15.000 kuna (granica koju se ne smije prijeći, ako osoba koja je u radnom odnosu želi prilikom obračuna svoje plaće prikazati člana svoje obitelji kao uzdržavanog), i nije se promijenio od 2018. godine. To se odnosi i na druge članove zajednice, recimo bračnog partnera, koji nemaju redovitih prihoda. No, studentska satnica tada je iznosila 21,50 kuna (izračunava se tako da minimalnu netoplaću podijelite sa 160 - približan broj sati koji studenti mogu raditi mjesečno), što je ostavljalo dovoljno prostora za rad do limita. No, danas je satnica 29,30 kuna (povećanje od 36 posto u četiri godine), pa su već ozbiljno ograničeni u tome koliko mogu raditi da bi nešto zaradili, a roditeljima da ih ne moraju "skinuti" kao uzdržavane članove te tako izgubiti pravo na olakšicu.



Gube olakšicu


Naime, eventualnim prelaskom limita i za nekoliko kuna studenti prestaju roditeljima biti porezna olakšica, pa svi zajedno gube dio prihoda. Stoga je Studentski zbor zatražio povećanje limita s 15.000 kuna na 22.500, što su izračunali kao iznos sukladan aktualnom sveučilišnom kalendaru, satnici i mogućim radnim danima za studente. Dodajmo i da je 63.000 kuna (koji dostižu samo rijetki) minimalan iznos nakon kojeg se studentska zarada oporezuje.

Neven Pintarić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, kaže da su im se studenti javljali i govorili da će im biti još gore nego prethodnih godina, jer se limit nije povećao, a troškovi rastu. Bilo je vrlo konkretnih prijedloga, što se može vidjeti i u online peticiji koju je potpisalo 12.000 studentica i studenata. "Jedna kolegica premašila je limit za šest kuna, a roditelj je morao vratiti čak oko 7000 kuna. Takvi primjeri su nam bili povod. Poenta je da čim za malo prijeđeš limit, osjetno će veći iznos roditelji izgubiti, jer gube poreznu olakšicu", ističe Pintarić.

Ideju o dizanju limita nedavno je iznio i HSLS, kao i Klub socijaldemokrata, a najdetaljniji prijedlog su ovih dana iznijeli poslodavci. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca predložila je da se prag podigne i na 30.000 kuna, uz drugačiji tretman, ako porezni obveznik (roditelj) ima više djece. Denis Sušac, suosnivač i direktor osječke tvrtke Mono, kaže da apsolutno podržavaju tu inicijativu, posebno vezano uz inflaciju i nedostatak radne snage. "Iako studenti definitivno nisu zamjena za kvalificiranu radnu snagu, treba ljudima omogućiti da se uvode u svijet rada. Mislimo da je i zbog inflacije, rasta cijena i ostaloga, došlo vrijeme da se ti limiti podignu", kaže.

Tihomir Milinović, rukovoditelj PJ Studentski servis osječkog Studentskog centra, kaže da se taj limit ne odnosi samo na studente, nego i na sve uzdržavane osobe. Znači, moralo bi se raditi ili na tome da se taj limit poveća, ili da se nekako zakonski iz toga izuzmu studenti, pojašnjava.

Prosječno 32,40 kuna


"Razlog zašto se to zahuktalo baš sada je što taj limit ne prati povećanje cijena, odnosno mogućnost zarade studenata. Minimalna satnica sada je 29,30 kuna, no ove je godine došlo do velikog poremećaja na tržištu rada, odnosno disbalansa između ponude i potražnje. Mnogo je veća ponuda poslova, tako da se stvara prividna situacija da je više poslova nego što ih studenti mogu odraditi. Prije se uvijek govorilo da poslodavci koriste studentski rad, jer su manje obveze, doprinosi i ostalo, pa u poslovanju tvrtke imaju neke benefite, međutim, sada je poslodavcima svejedno je li to ugovor o radu ili studentski rad - jer je doći do radne snage teško i oni pristaju na sve. Tako da nude bolje, više uvjete, a studente najviše zanima koliko će zaraditi, i to bi im trebalo ići u prilog, ali im također i brže smanjuje prostor do tih 15.000 kuna", kaže Milinović.

Prema njegovim riječima, ove godine prosječna satnica za one koji rade preko osječkog STUC-a, iznosi 32,40 kuna, znači već je tri kune veća od minimalne zakonske. Zanimljiv je tu podatak, dodaje, da 80-ak posto studenata koji preko njih rade zarađuje manje od 15.000 kuna godišnje, potom su tu oni koji zarađuju više, pa sve do onih koji zarade i više od 63.000 (na dio iznad plaćaju i porez i prirez).

"To su oni koji imaju neka dodatna znanja i sposobnosti, najčešće iz IT sektora. Najsposobniji ugovaraju izradu ili održavanje web-stranice. Recimo, bilo koji ugostiteljski objekt ili ustanova koja se bavi uslužnom djelatnosti, ako imaju stranicu, na mjesečnoj bazi zaposle studenta koji im to dnevno ažurira. Studentima je dobro što je fleksibilno radno vrijeme, jer se od njih traži da u svakom trenutku stranica bude aktualna, vidljiva i dostupna. I neki veliki turoperatori kažu da ne mogu računati na kontinuirani rad studenata, jer ne žele više raditi kada dođu do limita zato da im roditelji ne izgube više nego što će oni zaraditi", pojašnjava.

Igor Bošnjak
OBEĆAVAJUĆI SASTANAK S MARIĆEM
Neven Pintarić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, kaže da su zadovoljni odjekom u Ministarstvu znanosti, kojemu se obratili u vezi s limitom. No, Zakon o porezu na dohodak je u u ingerenciji Ministarstva financija. “Generalni problem je što je to predviđeno zakonom za čiju promjenu je potreban i Sabor”, kaže čelnik Studentskog zbora, no ipak drži da se, ako ima političke volje, to može kroz brzu proceduru riješiti. Sukladno tome, u četvrtak je održan sastanak predstavnika Studentskog zbora s ministrom financija Zdravkom Marićem i predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja te Porezne uprave. Pintarić kaže da je sastanak prošao zadovoljavajuće i da su im prezentirali nekoliko metoda i načina razmišljanja za koji drže da se može riješiti problem limita. “S druge strane, predložili smo da se nekako to definira kroz minimalnu studentsku satnicu, opet definiranu kroz Zakon o obavljanju studentskih poslova. Ministar je pokazao razumijevanje tog problema i dojma smo da postoji volja da se to riješi. Očekujemo povratnu informaciju u što skorijem roku i prijedlog koji će biti zadovoljavajući za obje strane. Iako je rečeno da je problem kako to primijeniti retroaktivno za ovu kalendarsku godinu, jer je to zakon, a zakonska regulativa nalaže savjetovanje, pa prvo i drugo čitanje, pokušat će nešto riješiti već za ovu godinu, a ako ne, onda svakako s 1. siječnja 2023. godine. To će se, naravno, prethodno objaviti da bi studenti znali mogu li više raditi, tj. zaraditi”, kaže Pintarić.

Denis Sušac

direktor osječke tvrtke Mono

LIJEP NAČIN DA ZARADE, ALI JE LIMIT DEFINITIVNO PREMALI

”Naravno, ponavljam, nije cilj ni poslodavcima ni bilo kome drugom da studentski rad postane zamjena za redovni rad, što se nekad govorilo, a možda se nekad i zloupotrebljavalo. No, to je definitivno lijep način da si studenti nešto zarade, za vrijeme dok nisu u mogućnosti krenuti potpuno na tržište rada. Tako da vjerujem da to svi poslodavci podržavaju, a naravno i studenti, mislim da tu imamo zajedničko gledište. Sadašnji limit je definitivno premali. Sve raste i ide gore, pa će se i ti nekakvi ‘pragovi’, uvedeni dosta davno, morati revaluirati. Ne može se taj njihov rad ostaviti na starim vrijednostima i obezvrijediti u takvim okolnostima. Poslodavci se paralelno s tim zalažu i za neka druga porezna rasterećenja, a sve u cilju veće konkurentnosti - s istim argumentima kao i za ovaj studentski rad. Moramo nekako konkurirati drugim državama i tržištima, na sve to gledamo kao na dio jedne šire slike”, kaže Sušac.



 

Tihomir Milinović

rukovoditelj PJ Studentski servis STUC-a Osijek

NA JADRANU SU SATNICE BITNO VEĆE I LIMIT SE JOŠ BRŽE DOSTIGNE

”Kada dođe turistička sezona prosječna satnica i ovako će otići za kunu gore, što će studentima koji su uzdržavani članovi obitelji dodatno smanjiti moguću količinu rada. Recimo, student koji ode raditi u neko od turističkih odredišta i ne želi prijeći limit od 15.000 kuna, a satnice na moru su po 35, 40, pa i 50 kuna, može, prema mome izračunu, možda maksimalno odraditi mjesec do mjesec i pol dana, a to su sezonski poslovi, pa se na moru nekada radi i više sati. I mnogi od njih tu kalkuliraju i pokušavaju izračunati koliko bi bila njihova zarada, i koliko je tu u odnosu na maksimalni dopušteni iznos da ih roditelji koriste kao olakšicu za uzdržavanog člana. Da bi ljudi razumjeli zašto taj limit treba biti veći, treba istaknuti i kako cjelokupan sustav dijelom počiva i na onome što studentski servis pridonese - jer se dio toga uključuje i u opstojnost prehrane i smještaja studenata”, ističe Milinović.

Možda ste propustili...

DRUŠTVENE PROMJENE I ODLUKE O POTOMSTVU

Sve se manje žena odlučuje rađati prije tridesete godine

CIJENA LITRE BENZINA MANJA ZA 11, A DIZELA ZA DVIJE LIPE

Vlada: Od utorka padaju cijene goriva

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NA BOLNIČKOM JE LIJEČENJU 612 PACIJENATA

U Hrvatskoj 629 novih slučajeva zaraze, 12 umrlih

2

VJERNICI DILJEM HRVATSKE HODOČASTE U MARIJANSKA SVETIŠTA

Blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije

3

BLAGDAN VELIKE GOSPE OBILJEŽEN U MARIJANSKIM SVETIŠTIMA

Vjernici i štovatelji Gospe
od Utočišta nakon dvije
godine u velikom se broju
vratili aljmaškom svetištu