Za uspješan uzgoj jagoda treba odabrati pogodno mjesto i kvalitetno zemljište, sortu, kvalitetne sadnice. Najbolje će uspijevati na rahlom tlu. Za sadnju treba odabrati osunčana mjesta. Najbolji su južni položaji, naročito za rane sorte jagoda. Uz redovitu dohranu, nasade jagoda treba najkasnije nakon tri godine obnoviti sadnjom novih sadnica. Nasadi jagoda mogu se obnoviti i novim sadnicama iz vrta, i to razmnožavanjem vriježi. Jagoda se može uzgojiti i u posudama na balkonu. Za uzgoj nije potrebno mnogo mjesta. Važno je da se biljke redovito čiste od korova, a korisno je i postaviti malč od slame. Ako su posađene na foliji, potrebno ih je redovito prihranjivati. Uzgoj se preporučuje i početnicima, s obzirom na to da je dosta lagan i jednostavan. Ne iziskuju pretjerani trud, a nagradit će vas obilnom količinom plodova nekoliko godina zaredom. Jagodičasto voće nikada se ne smije saditi na sjenovitoj lokaciji kao nisko raslinje ili iza zgrada. Grmovi moraju biti posađeni na mjestu s dovoljno svjetla i prostora. Idealno vrijeme za sadnju jagoda je nakon što prođe mogućnost od pojave mraza, u rano proljeće, obično u ožujku ili travnju. Dan prije nego što posadite sadnicu u zemlju, zalijevajte tlo tamo gdje ju planirate posaditi kako biste održali dovoljnu vlažnost.

Uzgoj jagoda na foliji vrlo je čest i sprječava rast korova, zbog nemogućnosti prolaska svjetla kroz crnu foliju. Povećava se toplina i vlažnost tla. Također, sprječava se truljenje jagoda te ujedno i njihova kvaliteta. Plodovi uglavnom sazru nešto ranije, a prinos je veći nego u klasičnom uzgoju.

Ako ih sadite u posude, treba ih redovito zalijevati. Moraju biti na toplom i otvorenom mjestu s dovoljno sunca i dobrim protokom zraka. Dobro podnose temperature do 35 °C. Ako su smještene na mjesto gdje su direktno izložene suncu, potrebno je češće zalijevanje. Najveći štetnici su sitne životinje poput gusjenica i puževa. Najbolja zaštita od takvih štetnika jest malčiranje. Jagode i ostalo jagodičasto bilje zahtjevni su u vezi s dohranom. Plodovi će biti sočni i bogati antioksidansima i vitaminima jedino ako osigurate kvalitetne hranjive tvari prilagođene upravo njima.

Malina, kupina i ribiz traže nešto više mjesta. Pri kupnji imajte na umu da će neke biljke dati plod tek nakon više godina. Osim što ćemo naš vrt ukrasiti lijepim cvjetovima, kad bobičasto voće dozrije, moći ćemo se pogostiti i svježim plodovima, koje možemo upotrijebiti svježe ili ih preraditi u razne proizvode za kasnije razdoblje. Danas postoji mnogo sorata domaćih jagoda, ali je potrebno spomenuti i šumske jagode, koje pripadaju porodici ruža. Jagoda sadržava dosta voćnih kiselina, mineralnih tvari, kalija, željeza, magnezija, cinka, mangana, kobalta, bakra i nekih vitamina. Ako plodove jagoda ne iskoristimo u svježem stanju, možemo ih preraditi u razne proizvode, kao što su marmelade, džemovi, likeri i slično. J.Kn.