Na pomalo neobičnoj književnoj večeri u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Slatini Velimir Grgić i njegov nakladnik Neven Kepeski iz zagrebačke izdavačke kuće Media Bar predstavili su posljednju, već šesnaestu Grgićevu knjigu "Teorije zavjere 21. stoljeća".

Osim kao publicista, scenarista, redatelja i producenta, moderator Kepeski je Velimira Grgića predstavio i kao novinara, a tako ga predstavljaju i mediji, premda Grgić sam kaže da nije novinar već 15 godina, otkako je napustio novinarski posao i otisnuo se u poduzetničke vode. Ali on je čovjek vrlo širokih interesa pa teorije zavjere nisu njegova jedina specijalnost, nego ih naziva jednim od svojih hobija.

- Knjige objavljujem od 2003. godine, a područja su glazba, film, teorija popularne kulture i sjecište gdje se siječe kultura s politikom, društvom, to su ‘knjiške teme‘, a usporedno pišem scenarije, "Divljaci" su prvi dugometražni igrani film u kinima, veliki spektakl koji sad ide svijetom, a trenutačno produciram tri dokumentarna filma - sažeto će o svom radu Grgić.

Knjiga "Teorije zavjere 21. stoljeća" bavi se doista aktualnom problematikom, a posebno je zanimanje za teorije zavjere pobudila priča o pandemiji koronavirusa, cjepivima i mogućim nuspojavama.

- Još kao dijete zanimale su me "rubne teme", pa sam čitao knjige o različitim misterijima, a pojavom interneta sve je postalo brže i dostupnije. Teorijama zavjere bavim se već više od 20 godina, a sve je počelo 11. rujna 2001. Ljudima je teško razlikovati što je stvarna zavjera, a što teorija zavjere. Meni je još toga 11. rujna bilo zanimljivo upravo to mjesto gdje se siječe fikcija sa stvarnošću i mjesto koje pripada stvarnoj domeni korupcije, jer svatko od nas treba biti svjestan da vlast korumpira apsolutno i da su velike instance novca i moći sposobne učiniti sve, a da bi postigli određene ciljeve, moraju se dogovarati "iza zavjese". To je proces nastajanja zavjere, zavjere su pokretač povijesti, zavjere su izazvale sve atentate koji su doveli do određenih ratova, do velikih strukturalnih društvenih promjena svijeta - pojašnjava svestrani Grgić.

Kao primjere zavjera, ali i razliku između istine i laži ili gluposti, Grgić je naveo ulogu masona u francuskoj revoluciji i iskrivljene stavove o masonima u Hrvatskoj. U teorije zavjere može se uvrstiti svojevremeno američko vjerovanje da je u Bajerov Aspirin ugrađen virus španjolske gripe, vjerovanje da je Josip Broz Tito bio ubačeni ruski agent, da se Adolf Hitler nije ubio, da se cjepivima protiv koronavirusa ljudima ugrađuju čipovi, da je za ljude štetna 5G mreža, QAnon, tvrdnje da se čovjek nije spustio na Mjesec, vjerovanje da je Zemlja ravna ploča… U posljednje vrijeme akceleratori virtualnih i lažnih vijesti postaju društvene mreže, koje omogućavaju nevjerojatne manipulacije lakovjernim ljudima. To i nisu vijesti, nego nečije fikcije lansirane da se zaradi novac ili s kontraobavještajnim funkcijama. Svaki veliki događaj generira alternativne istine pa valja razlučiti što je stvarno i moguće, a što manipulacija i samo nečije igranje s ljudskim doživljajima stvarnosti.



- Meni je najzabavniji dio ove knjige bio otkrivati povijest, sve ovo izvučeno je iz starih novina, koje su sada dostupne online, i vidjeti kako su reakcije i ljudi, i medija, i vlasti, bile apsolutno identične i u doba ruske gripe, i u doba španjolske gripe, i danas s koronavirusom - ljudi se uopće nisu promijenili, imamo drukčije igračke, mobitele, više TV kanala, ali "mali majmun" u glavi reagira jednako na sve podražaje, pa tako i na paniku, i na teorije zavjere… - priča autor.

Grgić nam u svojoj knjizi pokušava otkriti što je u informacijama koje nas obasipaju i opsjedaju vijest, a što "vijest", odnosno što je istina, a što laž, i daje pregled događanja koja su nas dovela do vremena kad niti jednu informaciju nije uputno prihvatiti bez promišljanja o njezinoj ispravnosti. Zahvaljujući društvenim mrežama, vijesti se šire nevjerojatnom brzinom, a mogu biti fikcija bolesnog ili nezrelog uma.

Na predstavljanju Grgićeve knjige bilo je i zanimljivih pitanja i odgovora, a posjećenost je bila vrlo dobra. Osim zainteresiranih pojedinaca, prisutni su bili i gimnazijalci Srednje škole Marka Marulića s nekoliko svojih profesora, pa je razgovor nastavljen i poslije službenog dijela programa.