Ivica Miškulin, profesor povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, jedan je autora novog stranačkog programa Hrvatske demokratske zajednice, predstavljenog i prihvaćenog na nedavnom stranačkom općem saboru. U razgovoru za Glas Slavonije izv. prof. dr. sc. Miškulin govori o osnovnim odrednicama programa, njegovu stvaranju i ciljevima.

Prilikom predstavljanja novog programa HDZ-a najviše je odjeknuo njegov dio koji govori o obitelji, odnosno rečenica o poštovanju svih zajednica obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti. Protumačen je i kao korak prema priznavanju istospolnih zajednica. Možete li pojasniti ta načela i što ona znače u stranačkoj politici HDZ-a?

- Najprije, naravno, zahvala zbog prilike da iznesem svoja stajališta i, najvažnije, dodatno predstavim javnosti novi program HDZ-a. Rečenica koju spominjete doista je odjeknula, ali prije svega zbog zlonamjernosti nekoliko ključnih propagatora kvazikršćanstva na društvenim mrežama i u nekim dnevnim novinama. Rečenica u kojoj se ističe da stranka poštuje ‘sve zajednice obiteljskog života‘ samo je dio većeg poglavlja u kojem HDZ na prvom mjestu kristalno jasno definira obitelj kao svoju osnovnu svjetonazorsku i vrijednosnu odrednicu, a na temelju čvrste kršćansko-demokratske i humanističke orijentacije. Kako, međutim, živimo u društvu u kojemu postoje i drugi oblici ili zajednice obiteljskog života (poput samohranih majki, izvanbračnih zajednica ili udomiteljskih obitelji), i njima smo uputili poruku da ih poštujemo, tj. uvažavamo. I to je to! Zašto su, međutim, otrovni desnopopulistički radikali u tolikoj mjeri opterećeni istospolnim partnerstvima izlazi iz okvira mog razumijevanja. Druga su strana iste medalje odbojni ideolozi kvazimoderne ljevice koji nisu sposobni napisati riječ žena, nego, kako smo nedavno vidjeli, koriste konstrukciju o "osobama koje menstruiraju"! U novom programu HDZ se i zbog ovakvih pojava u domaćem političkom životu jasno određuje kao protivnik radikalizama, isključivosti i nazadnosti svih vrsta te oblika, a sebe potvrđuje na mjestu moderne, suvremene, demokršćanske i uključive stranke.



Novi stranački program čvrsto pozicionira HDZ na desnom centru. Slažete li se s time? Donosi li on novi odmak od ekstremne desnice? HDZ je najbolje rezultate na izborima postizao upravo onda kada se odmicao od desnog političkog spektra.

- Politički prostor desnog političkog centra oduvijek je bio prirodno političko okružje HDZ-a, dakle, još od vremena kada je stranku upravo tu uglavio njezin prvi predsjednik, dr. Franjo Tuđman. Takav je HDZ tada najbolji jamac toliko potrebnog političkog smjera društvene stabilnosti, napretka i daljnje međunarodne afirmacije naše domovine. Populistička i radikalna desnica, kakva primjerice danas vodi Domovinski pokret i Most, oduvijek nam je bila strana i neprihvatljiva. To je, valja podsjetiti, slijepi smjer hrvatske politike, slijepa ulica koja nas vodi u unutarnje podjele, svađu sa svima, međunarodnu izolaciju i, ne najmanje važno, koja snažno jača domaću ljevicu. Ogledni i najsvježiji dokaz da je tome tako jest dolazak Zorana Milanovića na mjesto predsjednika države.

Koje su najvažnije odrednice programa i tko je, osim vas, sudjelovao u njegovu kreiranju?

- Novi se program sastoji od dvije temeljne cjeline, preciznije od definicije temeljnih načela i odrednica HDZ-a te njegove vizije vlastitog razvoja, Hrvatske te njezina mjesta u Europi i svijetu u četvrtom desetljeću hrvatske samostalnosti. Dakle, naveli smo da su naša temeljna načela i odrednice domoljublje, demokracija, dignitet i poruke Domovinskog rata, narodnjaštvo i kršćanska demokracija, država koja služi zaštiti i promicanju interesa svih građana, itd… Dokument je konačan ishod višemjesečnog procesa otvorenog i uključivog procesa unutarstranačkih konzultacija. Ja sam imao priliku koordinirati izradu njegova prvog temeljnog nacrta, da bi potom finalni oblik dobio usvajanjem na nedavno održanom općem saboru. Posebno sam se potrudio kako bih ovakvu metodu usvajanja temeljnih stranačkih dokumenata usporedio sa sličnim procesima u drugim strankama. Mogu vam reći da je HDZ u tom smislu, dakle u polju unutarstranačke demokratičnosti, političke protivnike ostavio kilometrima daleko.

Kako komentirate kritike pojedinaca, posebice su stizale od nekih bivših članova, da je Hrvatska s novim HDZ-om ostala bez demokršćanske opcije?

- Kao sljepilo kod zdravih očiju, nesvjesno služenje drugim političkim strankama te štetni pokušaj da se zloporabom svjetonazorskih pitanja utječe na aktualno stanje unutar HDZ-a. Ti ljudi očito misle da će članovi HDZ-a prije vjerovati drugima nego sebi i vlastitoj prosudbi te vodstvu stranke. To je potpuno pogrešan stav koji unosi razdor i, ponavljam, jača domaću ljevicu.

Što bi bio moderni hrvatski suverenizam o kojem se govori u programu?

- Naglasak na političku orijentaciju modernog hrvatskog suverenizma vjerojatno je najvažniji aspekt novog programa HDZ-a i uopće djelovanja stranke od izbora novog vodstva, tj. od 2016. pa do danas. Pojednostavljeno, radi se o smjeru koji zauzima (po nama, jedino ispravno stajalište) da se hrvatska državnost u suvremeno doba (dakle, njezina unutarnja snaga i vanjski utjecaj) može i treba jačati jedino konstruktivnim radom iza kojeg stoje naša najbolja iskustva iz prošlosti te pouke koje smo uobličili u razdoblju brojnih prethodnih te aktualnih izazova. Konkretno, HDZ-ove vlade danas uspješno grade Hrvatsku modernizacijom njezina gospodarstva, zaštitom njezinih najranjivijih skupina i jačanjem njezine međunarodne pozicije. Aktualni primjer: podsjećam kako najava predstojećeg ulaska Hrvatske u europodručje i šengensku zonu snažno jača interes stranih ulagača.

Najavljeno je i donošenje kodeksa političkog djelovanja za članove HDZ-a. Što će on donijeti i kada bi mogao ugledati svjetlo dana? Koliko je važno ponovno jasno definirati etička načela na kojima u modernom političkom životu djeluju javne osobe, posebice državni dužnosnici i izabrani zastupnici?

- U pravu ste. Novi program predviđa znatno jačanje uloge stranačkih stručnih odbora i programskih zajednica, a jedan od bržih rezultata njihova rada bit će prijedlog HDZ-ova etičkog kodeksa. U njegovu temelju nalazit će se načela visoke razine odgovornosti prema javnim i stranačkim dužnostima, profesionalnosti te transparentnosti. HDZ i na ovaj način želi pridonijeti borbi protiv štetnih pojava korupcije, nepotizma, netolerancije i isključivosti.



U stranačkom programu posebna je pozornost poklonjena djelovanju u krizama. Što je sve potrebno da bi Hrvatska "stvorila" veći bazen političara koji su sposobni uhvatiti se ukoštac sa svim političkim, gospodarskim i društvenim izazovima koji su sada aktualni, a mogli bi i eskalirati?

- Za razliku od naših domaćih lijevih i desnih političkih protivnika, HDZ-ovi ljudi u izvršnoj vlasti imaju sasvim konkretno iskustvo sve ozbiljnosti rada u uvjetima gotovo pa permanentnih kriza. (Nemojte zamjeriti na upadici, ali priželjkujem bar dvije godine bez pandemije, potresa, saniranja propusta koje su nam prethodnici velikodušno ostavili te međunarodnih poremećaja!) Dok, dakle, prva grla lijeve i desne opozicije galame i buče te uglavnom ništa ne razumiju, dotle HDZ-ovi ministri i predsjednik Vlade konkretno, uspješno, učinkovito i, dakako, naporno rade. Primjer: usprkos svim mogućim nedaćama hrvatske državne financije stoje izvrsno i omogućuju transfere novca sada ugroženim društvenim skupinama. Namjera nam je domaća iskustva upravljanja krizama, od onih aktualnih pa do onih prijašnjih, uobličiti u konkretne preporuke vanjskoj politici te ih učiniti još jednim mjestom međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske.

Jeste li prilikom izrade programa proučavali stranačke programe drugih, ideološki bliskih, stranaka HDZ-a iz europskih zemalja? Postoji li neki ideal koji je moguće pratiti kada je u pitanju političko djelovanje i komuniciranje u suvremenoj Europi?

- Iznimno mi je drago što ste postavili ovakvo pitanje. Novi program dijelom se temelji i na iskustvima te vrijednostima brojnih demokršćanskih stranaka iz bogatijih te naprednijih dijelova Europe. Nisu nas naravno zanimali režimi koji imaju vidljivih problema s demokracijom, susjedima, ljudskim i manjinskim pravima i slično. Moderne političke stranke demokršćanske orijentacije poput HDZ-a moraju svoje promidžbeno djelovanje temeljiti na, s jedne strane, konkretnim uspjesima te, s druge, argumentiranoj kritici svih štetnih te nazadnih društvenih i političkih pojava.

Brojna su istraživanja pokazala da hrvatski građani više vjeruju europskim institucijama nego onima svoje države. Kako povratiti i učvrstiti to povjerenje u vlastitu vladu, državu i njezine institucije?

- Nisam siguran da ste do kraja u pravu, ali priznajem da postoji problem u percepcijskom kanalu između građana i političkih dionika. Ranije spomenute mjere poput etičkog kodeksa imaju za cilj i obračun s ovom pojavom, jednim dijelom izazvanom i općim populističkim napadima na gotovo svaku javnu instituciju. Ovdje naše cijelo društvo, dakle sve domaće i političke dionike, nesumnjivo čeka velik posao. Dobar korak u tom smjeru bio bi da se društvene mreže koriste za širenje istinitih te dobronamjernih informacija i sudova.