Objavljeno 18. lipnja, 2022.
Raste li ljubav prema atomskoj bombi? Je li razoružavanje stvar prošlosti? Institut za istraživanje mira SIPRI navodi da SAD troši oko 10 milijardi dolara na modernizaciju svojih atomskih bombi, dok Njemačka ulaže milijarde eura u odgovarajuće avione nosače tipa F-35. Za DW o tome je govorio Hans Kristensen, stručnjak iz spomenutog instituta:
- Nakon desetljeća nuklearnog razoružavanja, sve nuklearne sile trenutno troše mnogo novca na nove nuklearne bojeve glave i s njima povezane sustave kao što su rakete, brodovi, podmornice ili zrakoplovi. Sve one se intenzivno bave modernizacijom svog arsenala. Zemlje ponovno pridaju više važnosti nuklearnom oružju.
Tu se posebno ističe jedna zemlja. O kojoj se državi radi?
- Nitko tako rapidno ne povećava broj nuklearnog oružja kao Kina. Ne znamo zašto je to tako, jer Kina ne želi razgovarati o tome. Ona se ne očituje ni o izgradnji silosa koji su očito namijenjeni za balističke projektile.
U protekle dvije godine Kristensen je na satelitskim snimkama identificirao oko 300 takvih novoizgrađenih silosa u kineskim pustinjama:
- Možda Kina strahuje da njezin trenutni arsenal ne bi preživio nuklearni napad Sjedinjenih Američkih Država. Možda je to i reakcija na činjenicu da će proturaketna obrana biti bolja u budućnosti i da Kina želi biti u stanju nadjačati takve sustave time što će raspolagati s više bojevih glava. U svakom slučaju, jedno je sigurno: predsjednik Xi Jinping želi vojsku “svjetske klase” - a ona bi također trebala biti opremljena nuklearnim oružjem.
Zato bi bilo važno da se Kina međunarodnim sporazumima obveže na maksimalan broj nuklearnog oružja, kaže Kristensen te dodaje:
- Međutim, Kinezi za to do sada nisu pokazali zanimanje. Oni odbijaju sve prijedloge.
Uskoro se SAD i Rusija više neće morati držati zacrtane gornje granice. Jer sporazum “Novi početak” (New Start) istječe 2026. godine - gdje Start znači “Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja” (Strategic Arms Reduction Treaty):
- “Novi početak” jedini je preostali element nekada sveobuhvatnog sustava ugovora o kontroli naoružanja. On ograničava broj strateškog nuklearnog oružja kao što su rakete dugog dometa. S obzirom na ruski rat u Ukrajini i razvoj Republikanske stranke u SAD-u, malo je vjerojatno da će doći do sljedećeg sporazuma - procjenjuje Kristensen.
Početak novog nuklearnog nadmetanja između Kine, Rusije i SAD-a čini se neizbježnim:
- Da, ali to se također odnosi na vrlo dinamične nove nuklearne države kao što su Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja. Opasnost od nuklearnog rata je stoga znatno veća nego prije jednog desetljeća. Živimo u novoj eri nuklearnih rizika - naglašava Hans Kristensen, stručnjak iz SIPRI-ja. ()