Magazin
EUROPSKA UNIJA DANAS ZA SUTRA: KLIMATSKI NEUTRALNA I OBRAMBENO SIGURNA

Spriječiti klimatski kolaps, pojačati sposobnost obrane
Objavljeno 18. lipnja, 2022.
Europski parlament usvojio je izvješće o klimatskoj i obrambenoj strategiji. Što to znači za Hrvatsku?

Nekako u sjeni niza vrućih aktualnih tema, napose onih vezanih uz rat u Ukrajini i posljedično sankcije prema Ruskoj Federaciji i ekonomske posljedice na EU, jačanje inflatornih kretanja i nesuglasja oko otvaranja vrata za ubrzano primanje Ukrajine u Europsku uniju, uz otprije najavljen ulazak Švedske i Finske u NATO savez, na jednu vijest iz Strasbourga rijetko je tko obraćao previše pozornosti iako se radi o i te kako bitnoj informaciji od šireg i dugoročnog značenja i važnosti za budućnost EU-a.



Dakle, Europski je parlament većinom glasova početkom lipnja usvojio izvješće kojim se traži da vojne aktivnosti zemalja članica doprinose ciljevima Europske unije u pogledu klimatske neutralnosti, a da se pritom ne potkapaju kapaciteti oružanih snaga. "Mi bismo trebali objediniti djelovanje i imati jedinstvenu klimatsku i obrambenu strategiju jer su to najveći sigurnosni izazovi i prijetnje", rekao je tijekom rasprave na plenarnoj sjednici u ponedjeljak izvjestitelj Thomas Waitz, austrijski zastupnik iz redova zelenih. Izvješće o planu Europske službe za vanjsko djelovanje za klimatske promjene i obranu usvojeno je s 356 glasova za, 159 protiv i 114 suzdržanih.

Što sve to zapravo znači, pokušat ćemo čitateljima približiti kroz niz pojašnjenja i izjava koje su prenijele agencije uključujući i našu Hinu. Između ostalog, elektrifikacija vojne tehnologije trebala bi se u velikoj mjeri financirati europskim subvencijama iz Europskog fonda za obranu, posebno u pogledu sustava oružja, ali i stanovanja, vojarni i povezanih sustava grijanja ili hlađenja, stoji u tekstu izvješća.

Austrijski zastupnik iz redova pučana Lukas Mandl poručio je da su "klimatske promjene najveći razlog za sve krize i za sve sukobe danas" te još dodao: "Ja na to gledam donekle kritično ako se danas govori da je najvažnije samo da budemo ugljično neutralni. No to nije dovoljno. Nije dovoljno raditi samo u drugim sektorima, mi to moramo rješavati i u vanjskoj i sigurnosnoj politici", kazao je Mandl.

No činjenica je da je oko izvješća bilo nesuglasja - 159 protiv i 114 suzdržanih - pa je tema ostala vruća i nakon provedenog glasovanja. Tako su zastupnici iz redova krajnje desnice, konzervativaca i krajnje ljevice mahom bili protiv usvajanja izvješća. "Trebamo ići realnim putem: da se ekološka perspektiva uzme u obzir pri donošenju svih budućih odluka. Međutim, glavni aspekt mora biti naša mogućnost da se obranimo", poručio je Bernhard Zimniok, njemački zastupnik krajnje desnice.

Mick Wallace, irski zastupnik iz redova krajnje ljevice, izvješću je predbacio što se neprestano tvrdi da napori za smanjenje emisija ugljika ne bi trebali utjecati na učinak oružanih snaga. "Kako bi se postigla ta smanjenja, EU mora smanjiti opseg vojnih operacija. Moramo raskinuti našu vezu s NATO-om ... i moramo se vratiti na put diplomacije kako bismo izbjegli toliko vojne aktivnosti", rekao je Wallace.

POTENCIJALI POSTOJE


Inače, tekst izvješća podsjeća da je prilagodba obrambenih sredstava i njihove uporabe klimatskim promjenama odgovornost prvenstveno država članica te da EU još nema vlastite kapacitete. Deklarativno, na raspravi u Europskom parlamentu, svi su, dakako, bili uglavnom "na liniji" ponavljajući već otrcanu "frazu" kako borba protiv klimatskih promjena mora biti dio sigurnosne i vanjske politike Europske unije. Već spominjani Thomas Waitz opetovano je rekao da se Europski zeleni plan odražava i na sigurnosne službe koje "za 30 posto moraju smanjiti ugljični dioksid, koji dolazi od hlađenja, grijanja i pružanja različitih usluga". "Potencijali apsolutno postoje i možda bismo to trebali prije razmotriti nego tenkove na električni pogon", dodao je Waitz.

Inače, prema istraživanju javnog mnijenja iz siječnja ove godine, klimatske promjene su europskim građanima najveća prijetnja, rekao je povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely. No to je bilo prije ruske invazije na Ukrajinu pa je Varhely dodao još i ovo: "Upravo klimatske promjene dovode do veće nestabilnosti te je važno da se uzmu u obzir i čimbenici koji potenciraju sukob ... I oružane snage trebaju biti dosljedne u tome i održive te je potrebno više uložiti u istraživanje i razvoj."

Tonino Picula, hrvatski zastupnik iz kluba socijalista, kazao je da izvješće dolazi u pravom trenutku i da je važno pripremiti se na nove sigurnosne izazove "na koje utječu promjene klime". "Ja ću istaknuti pitanje vode. Opskrba vodom bit će ugrožena zbog klimatskih promjena i vrijeme je za ambiciozno izvješće koje bi pomoglo da se odgovori na neke od najvećih izazova našeg vremena i da se okrenemo zaštiti okoliša ne ugrozivši pritom našu sigurnost", naglasio je Picula.

Francuski zastupnik iz redova liberala Christope Grudler rekao je da su oružane snage među onima koji koriste najviše fosilnih goriva. "Teško je utjecati na klimatske promjene ako nećemo razmatrati i mogućnost korištenja drukčijih goriva kada je riječ o vojnim vozilima. To je nešto što može smanjiti našu ovisnost o trećim zemljama", objasnio je Grudler.

Bernhard Zimniok, njemački zastupnik krajnje desnice, rekao je da nije moguće jamčiti vojnu sigurnost "zelenim metodama" jer će to nužno dovesti do neuspjeha. "Trebamo ići realnim putem: da se ekološka perspektiva uzme u obzir pri donošenju svih budućih odluka. Međutim, glavni aspekt mora biti naša mogućnost da se obranimo", poručio je Zimniok.

Češki zastupnik konzervativaca Alexandr Vondra usporedio je današnju situaciju s komunističkom Čehoslovačkom, u kojoj je "sve bilo pitanje klasne borbe, a sada se sve vrti oko klimatskih promjena". "Vidim da su neki od naših kolega uvjereni da se protiv klimatskih promjena moraju boriti i naše oružane snage (i) da bismo valjda trebali imati i vojne zrakoplove bez emisija ugljičnog dioksida", kazao je Vondra, dodavši da će glasati protiv izvješća.

Kad se sve čuto i viđeno sagleda u široj perspektivi izvješća, kojim se, ponovimo, traži da vojne aktivnosti zemalja članica doprinose ciljevima Europske unije u pogledu klimatske neutralnosti, a da se pritom ne potkapaju kapaciteti oružanih snaga, valja navesti još neke elemente glede proklamirane klimatske neutralnosti Europske unije i "kapaciteta oružanih snaga", dakle vezano za sigurnost EU-a uz već postojeću razinu sigurnosti koju jamči NATO savez svojim članicama i članicama EU-a.

KLIMATSKA NEUTRALNOST


Dakle, prvo pojasnimo još jednom pojam "klimatska neutralnost" na razini Europske uniji. To sažeto znači da se Europskim propisom o klimi Europa obvezuje postati ugljično neutralna do 2050. S tim u vezi, u prosincu 2019. Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan, stvoren radi postizanja proklamirane klimatske neutralnosti. Ona će se postići uz pomoć europskog propisa o klimi koji stavlja klimatsku neutralnost u obvezujuće zakonodavstvo EU-a.

Spomenimo i to da je ugljična neutralnost ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Za postizanje nulte stope sve emisije stakleničkih plinova (GHG) trebale bi biti anulirane kroz sekvestraciju ugljika. Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje. Globalna godišnja emisija CO2 dosegla je 38,0 Gt u 2019. godini. Još uvijek ne postoji umjetni ponor ugljika kojim se može ukloniti dovoljno ugljika iz atmosfere za učinkovitu borbu protiv globalnog zatopljenja. Inače, ugljik pohranjen u prirodnim ponorima poput šuma dolazi u atmosferu zbog šumskih požara, promjena u namjeni zemljišta ili sječe šuma. Za postizanje klimatske neutralnosti nužno je smanjiti emisiju ugljika.

Emisije nastale u jednom sektoru mogu se kompenzirati smanjenjem emisija u drugom sektoru. To se može postići kroz obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnologije s niskim udjelom ugljika. Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) Europske unije primjer je sustava kompenzacije ugljika. Još jedan primjer je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i određivanje cijene ugljika na uvezenu robu iz klimatski manje ambicioznih zemalja. On bi trebao pomoći u sprječavanju istjecanja ugljika odvraćajući preusmjeravanje proizvodnje u zemlju s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.

Sve u svemu, u travnju 2021. zastupnici su postigli dogovor s Vijećem o obvezi EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Parlament je 24. lipnja usvojio novi propis o klimi, koji povećava trenutni cilj smanjenja emisija za 2030. s 40 na 55 posto, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući. Kao što je predložio Parlament, osnovat će se neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak. Pet država članica EU-a i zakonski je definiralo postizanje klimatske neutralnosti: Švedska planira imati nultu stopu emisija do 2045., a Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska do 2050. godine...

EU VOJNE SNAGE


Što se tiče drugog stavka izvješća iz Strasbourga koji se odnosi na "kapacitete oružanih snaga", dakle na sigurnost EU-a, situacija je umnogome kompliciranija te dodatno naglašena otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Uglavnom, Europska komisija predstavila je novu strategiju EU-a za sigurnosnu uniju kako bi zaštitila sve u EU-u i promicala europski način života. Strategija obuhvaća razdoblje od 2020. do 2025. i usmjerena je na prioritetna područja u kojima EU može pomoći državama članicama da povećaju sigurnost za sve koji žive u Europi, poštujući europske vrijednosti i načela.

Kako piše na stranicama Europske unije/Europskog parlamenta i Europske komisije, koncept sigurnosne unije prvi je put uveden u Komunikaciji Europske komisije iz 2016. "Stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije". Taj se koncept temeljio na Europskom programu sigurnosti iz 2015. Predložen je novi pristup utemeljen na zajedničkoj odgovornosti Europske unije i država članica. U rujnu 2016. uveden je poseban resor povjerenika za sigurnosnu uniju koji bi vodio taj proces uz pomoć radne skupine koja se oslanjala na stručno znanje cijele Europske komisije. Taj je resor 2019. povjeren potpredsjedniku za promicanje europskog načina života.

Početkom prosinca 2021. Europska komisija predstavila je treće izvješće o napretku provedbe strategije EU-a za sigurnosnu uniju. U njemu je opisan odgovor EU-a u kontekstu sve sofisticiranijih prekograničnih i međusektorskih prijetnji. Usporedno s izvješćem Komisija je predstavila paket mjera za jačanje policijske suradnje kao jedne od ključnih mjera za snažan europski sustav sigurnosti.

Sve je to, dakle, bilo prije početka rata u Ukrajini. No Putinov napad na Ukrajinu, u najbližem susjedstvu EU-a, iznova je aktualizirao širi kontekst vojne i svake druge sigurnosti na europskom kontinentu. NATO je dakako i dalje u prvom planu kad se radi o sigurnosti, no strah od širenja rata potaknuo je ponovna razmatranja o posebnim oružanim snagama i same Europske unije, prije svega za zaštitu svojih granica, odnosno članica EU-a. Uglavnom, planirane Europske snage za brzo djelovanje (EU Rapid Deployment Capacity) činile bi kopnene, pomorske i zračne jedinice koje bi ovisno o krizi mogle zamijeniti bilo koje stalne snage.

SIGURNIJA BUDUĆNOST


Sve u svemu, dva desetljeća nakon što su europski čelnici dogovorili uspostavu snaga od 50.000 do 60.000 vojnika, koje, međutim, nisu nikada postale operativne, nacrt strategije koji je pripremio Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije, do sada je najkonkretniji pokušaj uspostave samostalnih europskih vojnih snaga koje se neće oslanjati na SAD, odnosno na NATO. "Trebamo veću brzinu djelovanja, otpornost i fleksibilnost kako bismo provodili puni spektar zadaća upravljanja vojnim krizama. Moramo moći odgovoriti na neposredne prijetnje ili brzo reagirati u kriznoj situaciji, naprimjer misijom spašavanja i evakuacije ili operacijom stabilizacije u neprijateljskom okruženju", navodi se u nacrtu plana pod nazivom Strateški kompas.

U vojnim snagama ne bi sudjelovale sve države članice, iako bi za odobrenje njihova angažiranja trebao konsenzus. Strateški kompas je zapravo europska vojna doktrina poput NATO-ova Strateškog koncepta u kojemu su definirani ciljevi Sjevernoatlantskog saveza. Takav Strateški kompas pozitivno je ocijenio i SAD, pozivajući Europljane da ulažu u svoje vojne snage. Pritom je američki predsjednik Joe Biden rekao da bi one bile komplementarne NATO-u. Inače, EU ima operativne borbene grupe od 1500 vojnika od 2007. godine, ali ih nije nikada koristio, iako ih se željelo rasporediti u Čadu i Libiji.

Uzimajući sve okolnosti u obzir, posebice ukrajinski rat glede prijetnje sigurnosti cijeloj Europi, posve je razumljivo i opravdano reagiranje Europskog parlamenta. Usvojeno izvješće, naime, kojim se traži da vojne aktivnosti zemalja članica doprinose ciljevima Europske unije u pogledu klimatske neutralnosti, sukladno sigurnosnim zahtjevima u kontekstu novih izazova koje generira rat u Ukrajini, apsolutno je pozitivan pristup koji bi trebao jamčiti uravnoteženo i jedinstveno daljnje djelovanje u pogledu dva najvažnija čimbenika o kojima ovisi sutrašnjica Europske unije, ali i cijele Europe, pa i šire, ovog dijela svijeta, a to su održiva i provediva klimatska i obrambena strategija.

Darko Jerković
SLOVENIJA: Pretpostavke za novu sigurnosnu arhitekturu
Skupina slovenskih intelektualaca i javnih osoba, među kojima bivši predsjednici Milan Kučan i Danilo Tuerk, pozvala je novu vladu da zauzme “razumno stajalište” prema ratu u Ukrajini i u Bruxellesu proaktivno traži rješenje za deeskalaciju i stvaranje pretpostavki za “novu sigurnosnu arhitekturu” u Europi. Kako prenose slovenski mediji, potpisnici pisma, njih dvadesetak, navode da nema sumnje da je ruski predsjednik Vladimir Putin napadom na Ukrajini počinio “ratni zločin”, no rat traje već više od sto dana i okupacijske snage drže petinu ukrajinskog teritorija bez realnih izgleda da ga ukrajinska vojska vrati unatoč svoj pomoći Zapada. Osim toga, sve dosadašnje sankcije protiv Rusije nisu smanjile odlučnost Putina da nastavi agresiju, pa on na zapadnu pomoć Ukrajini u oružju reagira dodatnim napadima i aktivacijom novih vojnih kapaciteta, navode u pismu. Na taj se način rat samo produžuje, sve je više ljudskih i materijalnih žrtava, a zbog krize s energentima i žitaricama “taoci” postaju Europa i velik dio svijeta. “Europi je potrebna nova sigurnosna arhitektura”, ocjenjuju potpisnici te u kontekstu rata u Ukrajini navode da je staru arhitekturu “načelo” stalno širenje NATO saveza prema Istoku, odnosno Rusiji. (H/DJ)

HRVATSKA: Podrška predstavljenom Strateškom kompasu
Što se Republike Hrvatske tiče, klimatske aktivnosti sukladne su dogovorima na razini Europske unije, odnosno proklamiranim ciljevima kojima se Europa obvezuje postati ugljično neutralna do 2050. godine. U svezi s dokumentom zvanim Strateški kompas za sigurnost i obranu, Hrvatska također s tim nema problema. Tako je iz Ministarstva obrane RH priopćeno kako će snažniji i sposobniji EU u području sigurnosti i obrane pozitivno doprinijeti globalnoj i transatlantskoj sigurnosti te je Strateški kompas komplementaran NATO-u, koji je i dalje temelj kolektivne obrane svojih članica. Pojačat će i potporu globalnom poretku utemeljenom na pravilima, u čijem su središtu Ujedinjeni narodi. Od ključnog značenja je da dokument uzima u obzir sigurnosne percepcije i zabrinutost svih država članica, pa tako i Republike Hrvatske, na čiju inicijativu dokument u svojem fokusu ima i stabilnost zapadnog Balkana, ali i uvažavanje principa konstitutivnih naroda za stabilnost Bosne i Hercegovine. Ruska agresija na Ukrajinu značajno je utjecala na završnu dinamiku rada na Strateškom kompasu, ali je i dodatno osvijestila potrebu jačanja obrambenih inicijativa i sposobnosti temeljenih na zajedničkom razumijevanju o izazovima s kojima su države članice Europske unije suočene - navodi se na stranicama Ministarstva obrane. (MO/DJ)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana