Boravak naše suradnice u Buenos Airesu, osim priče o tome gradu i Argentini, uključujući i nedavno objavljeni intervju s gradonačelnikom, donio nam je i jedan poseban razgovor s Luz Etchemendigaray, poznatom i priznatom argentinskom književnicom, društveno i politički angažiranom na mnogim poslovima i projektima.
Za početak, budite ljubazni i predstavite se čitateljima Magazina Glasa Slavonije.
- Pozdrav iz Argentine vašim čitateljima. Moje ime je Luz Etchemendigaray. Ja sam pravnica, spisateljica i pjesnikinja. Rođena sam u Parani (povijesna prijestolnica Argentinske konfederacije), gdje sam završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala sam na pravnom fakultetu, a potom završila poslijediplomsku edukaciju u Argentini i inozemstvu. Otputovala sam u Italiju kako bih magistrirala poslovnu administraciju na sveučilištu u Rimu.
Bila sam i profesorica upravnog prava na sveučilištu u Buenos Airesu. Angažirao me Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), agencija Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Rimu, da služim kao pravni savjetnik. Također, provela sam istraživanje o seoskim ženama i njihovom pristupu kreditima u Latinskoj Americi. Radila sam i druga istraživanja u području komparativnog prava i pravnog položaja žena u Latinskoj Americi, Aziji i pacifičkim otocima za Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO) te u području nacionalnih obiteljskih politika u Latinskoj Americi za Organizaciju američkih država (OAS, Washington DC).
Pišem od malih nogu, iako sam svoje knjige počela objavljivati tek 2003. godine. Nakon što sam kao tinejdžerica pisala u bilježnice, pisala sam na sve moguće načine: u dnevnicima, na naslovnicama starih datoteka, na marginama projektnih sažetaka i dokumenata, na međunarodnim papirima, na pijesku, na zamagljenim prozorima, u pismima i u mislima onih koji su me voljeli, ili ne baš osobito. Kad mi je sinula neka misao, morala sam je zapisati na bilo koji medij, trajan ili privremen. Sve u svemu, sebe gledam kao ženu i spisateljicu koju se voli ili ne voli. Prije svega, ja sam žena!
O LJUDIMA I VREMENIMA
Koje je područje Vašeg književnog i intelektualnog interesa?
- Preferiram naraciju, posebno kratke priče, iako sam se svojom knjigom "Pustolovina riječi" probila u područje romana. Također me zanima poezija, tako da sam objavila dvije španjolsko/engleske dvojezične knjige: Latidos/Heart Beats i Verano de Oro/Golden Summer, koje su među čitateljima i stručnom javnošću bile vrlo uspješne.
S tim u vezi, koje je vaše književno djelo postiglo najveći uspjeh među čitateljima?
- O mom romanu "Pustolovina riječi", koji se temelji na mom susretu s poznatim književnikom Jorgeom Luisom Borgesom, naširoko se raspravljalo u novinama i književnim časopisima. Također, "Quijote u Buenos Airesu" izbor kratkih priča, nagrađen je Honorable Mention nagradom od strane Argentinskog društva pisaca (SADE) 2009. godine. Rekla bih da su to dvije moje najpoznatije knjige.
O čemu govori vaša knjiga "Ona i njezin kartonski kovčeg", objavljena 2019. godine?
- Ovo je knjiga kratkih priča. Jedna od njih, ona koja je dala ime knjizi i za koju mi je trebalo duže da je napišem, odnosi se na djetinjstvo i tinejdžerske godine Evite Perón. Kartonski kovčeg metafora je za siromaštvo u kojem je živjela u ranim godinama svog života, u malom gradu Los Toldosu, u pokrajini Buenos Aires.
BOGATA TRADICIJA
Koja se književna nagrada smatra najvažnijom i najznačajnijom u Argentini?
- Važna nagrada je Nacionalna nagrada za književnost koju dodjeljuje naše ministarstvo kulture, umjetnosti i baštine. Također, nagrada koju dodjeljuje autonomna uprava grada Buenos Airesa visoko je cijenjena.
Argentinska književnost uživa golemo poštovanje diljem svijeta, uključujući i Hrvartsku. Podsjetimo, tko su najpoznatiji argentinski pisci?
- Argentina je imala razdoblje velikog književnog sjaja, stvarajući vrhunske autore kao što su Jorge Luis Borges, Adolfo Bioy Casares, Ernesto Sabato i Julio Cortázar, između ostalih. Jorge Luis Borges (1899.-1986.), esejist, pisac kratkih priča i pjesnik, čija je proza značajno utjecala na svjetsku književnost druge polovine 20. st., bio je u više navrata nominiran za Nobelovu nagradu za književnost koja mu, nažalost, nikada nije dodijeljena. Smatra se zbog njegovih neoortodoksnih stavova. Danas postoji mnogo mladih pisaca s obećavajućom budućnošću. Velika smo i mnogoljuda zemlja, tako da je posve logično da se na književnoj sceni povremeno pojavljuju genijalni pisci različitih književnih žanrova. Vjerujem u svijetlu budućnost argentinske književnosti uklopljenu u sveukupnu latinoameričku književnost u kojoj se kao svjetionici nalaze nobelovci Gabriel García Márquez, Mario Vargas Llosa, Pablo Neruda, Octavio Paz, Miguel Ángel Asturias i Gabriela Mistral.
Uzimajući sve u obzir, može li se govoriti i ključnom doprinosu argentinske književnosti svijetu? Na posebnoj je cijeni fantastika, odnosno magični realizam, između ostaloga...
- Književnost je rizik. Pisanje je fikcija. Procesu pretvaranja ideje u pisanje, a zatim pretvaranje napisanog u uvjerljivu, prihvatljivu verziju normalnosti ne može se pristupiti bez opasnosti - kaže Mario Goloboff u prologu moje knjige "Ona i njezin kartonski kovčeg". Takozvana fantastična književnost smatra se našim najboljim načinom postojanja. Argentinski pisci dali su značajan doprinos svijetu, osobito u području kratke priče. Ovdje valja istaknuti neke od najpoznatijih - Domingo Faustino Sarmiento (pisac 19. st.), potom Hulio Florensio Kortasar, Pedro Bonifacio Palacios (poznatiji pod pseudonimom Almafuerte), Manuel Puig, Ernesto Sábato, pa već spomenuti Jorge Luis Borges.
Utječe li društveno-politička klima na književnost i u Argentini?
- Književnost je potaknuta emocijama koje na nas utječu iz društvenog okruženja. Stoga bi bilo vrlo teško apstrahirati se dovoljno da ne dopustimo da te emocije dopru do našeg pisanja. Društveno-politička klima nadilazi zidove naših domova. Dakle, mi pisci imamo dužnost to odražavati u svom djelu kao svjedoci svoga vremena.
SLOBODA STVARANJA
Može li se danas u Argentini živjeti isključivo od književnog rada?
- Nažalost, argentinsko gospodarstvo prisiljava nas da imamo nekoliko izvora prihoda kako bismo mogli pokriti troškove života i priuštiti sebi izdavanje knjiga. Književnost, međutim, ima potencijal koji je za neke dobra prilika za osobno zadovoljstvo i unutarnju ispunjenost.
Priznaje li država status profesionalnog književnika i financira li njihov rad?
- Općenito, pisci nisu priznati kao profesionalci, iako nacionalne i pokrajinske nagrade dodjeljuju malu mjesečnu državnu subvenciju doživotno. Sajam knjiga u Buenos Airesu godišnja je manifestacija koja se također naziva "Od pisca do čitatelja". Od 1975. godine pruža mogućnost piscima da izlažu književna djela javnosti te da se javnost osobno upozna s omiljenim autorima. A danas sve više internetska prodaja knjiga pomaže piscima da "prežive".
Koliko su pisci, književnici, umjetnici i kulturnjaci općenito, slobodni i nezavisni u svome radu, za razliku od nekih prošlih nedemokratskih vremena? Postoje li još uvijek neke zabranjene teme?
- Na slobodu izražavanja nedvojbeno značajan utjecaj ima društveno-politička situacija u nekoj državi. U vrijeme diktatorskih režima sloboda izražavanja značajno je ograničena, a ponekad može biti i pogubna. Međutim, danas u demokraciji osjećam se slobodnom izraziti svoje ideje o temama kojima pristupam i koje istražujem u svojim knjigama. Sloboda književnog izražavanja ključan je čimbenik napretka nacionalne književnosti, premda neka teška vremena izrode vrhunske intelektualce koji su spremni žrtvovati se za slobodu izražavanja i slobodu pisane riječi.
Ina Stašević
Suvremena argentinska književnost
Tijekom predsjedanja Carlosa Menema (1989.-1999.), u ozračju procvata gospodarstva i određenog pada kulture, pojavljuju se nove skupine autora, daleko od tradicionalnih književnih krugova poput predstavnika magičnog realizma. Nakon godina ekonomske i društvene krize početkom 21. stoljeća, u 2001. u Argentini se počela stvarati nova generacija književnika koji često objavljuju svoja djela i na internetu. U 2010. godini britanski časopis Granta proglasio je osam Argentinaca među 22 najzanimljivija autora ispod 35 godina koji pišu na španjolskom: Samantha Schweblin, Oliverio Coelho, Federico Falco, Matija Nespolo, Andres Neuman, Paula Oloiharas, Patricio Pron, Lucia Puenso. Ovom nizu svakako treba dodati i Luz Etchemendigaray, ovotjednu gošću Magazina, kao i Ernesta Malloa (Zločin u židovskoj četvrti, Argentinac, One koje plaču). Popularna među dječjim piscima u Argentini je i Maria Teresa Andruetto, laureatkinja Andersenove nagrade 2012. godine. (howwikihr.com/DJ)
LUZ ETCHEMENDIGARAY: Bibliografski podaci
Svoju prvu knjigu pod naslovom Stories Only For Two spisateljica je objavila 2003. godine. Knjiga je brzo rasprodana tako da je iste godine doživjela svoje drugo izdanje. Slijedi The Adventure of Words, novela inspirirana autoričinim razgovorima s poznatim argentinskim piscem J.L. Borgesom tijekom 1982., a publicirana je 2004. Prevedena je na engleski jezik te je 2009. objavljeno njezino bilingvalno izdanje. Quixote in Buenos Aires, knjiga pripovjedaka s obje obale rijeke Plate, publicirana je 2007. Već iduće godine za ovu knjigu autorica je primila nagradu Argentinskog društva pisaca. Godine 2010. Luz Etchemendigaray objavljuje knjigu pjesama pod naslovom Latidos/Hearth Beats, na španjolskom i engleskom jeziku. Novu knjigu poezije, pod naslovom Verano de Oro/Golden Summer, objavila je 2011. godine. Poema pod nazivom Sirene, iz te zbirke pjesama, nagrađena je i uvrštena u Writer’s Digest Competition 2011. Zbirku pripovjedaka Regreso a los jazmines, autorica je publicirala 2016. godine. Zadnja, za sada, objavljena knjiga Luz Etchemendigaray izdanje je iz 2019. godine pod naslovom Ella y su valija de carton (“Ona i njezin kartonski kovčeg”), koju spisateljica spominje u razgovoru za Glas Slavonije.
SIREN/SIRENA:
Pjesma za upoznavanje
Again the storm jolts the house/Opet oluja potrese kuću
and the house with its muffled oaken purr/a kuća sa svojim prigušenim hrastovim predenjem
becomos an old galleon/postaje stara galija
that creaks and shakes/koja škripi i trese.
Shreds af curtains and cords/Komadići zavjesa i užadi
away int he night/daleko u noć,
like the sails of your boat/kao jedra tvoga čamca
as it leaves the bay…/dok napušta zaljev...
I am a pirat, shipwrecked/Ja sam gusar, brodolomac,
and then a siren/a zatim i sirena
so I may dive into seas of jet/pa mogu zaroniti u morske struje
and encounter coral reefs/i naići na koraljne grebene
that I may hide myself/i sakriti se
from your kisses/od tvojih poljubaca.
(Nagrađena pjesma iz zbirke Verano de Oro/Golden Summer (2011.). S dopuštenjem autorice u slobodnom prijevodu I.S.)
Kratki uvid u bogatu povijest
Argentinska književnost, razvija se nakon oslobođenja od španjolskih vlasti 1816. godine.Tijekom cijelog XIX. stoljeća. dominantno će biti tematiziranje društvenih gibanja te provincijskog života, posebno sudbine gauča (gaucho). Prvu važniju književnu grupu osnivaju 1830-ih u Montevideu bjegunci pred Rosasovom diktaturom: Esteban Echeverría (1805-51), Juan María Gutiérrez (1809-78) i José Mármol (1818-71), koji u argentinsku književnost uvode romantizam. Prvi značajniji književnik Domingo Faustino Sarmiento (1811-88) prikazao je u romanu Facundo Quiroga argentinsku stvarnost i njezine probleme. Život gauča poetski je opisao José Hernández (1834-86) u čuvenom epu Martín Fierro. Istu temu pjesnički su obrađivali Hilario Ascasubi (1807-75), Estanislao del Campo (1834-80) i Rafael Obligado (1851-1920), a važnije romane na tu temu poslije će pisati Eduardo Gutiérrez (1851-89) i Ricardo Güiraldes (1886-1927). Realizam su predvodili Manuel Ugarte (1875-1951) i José Sixto Álvarez (pseudonim Fray Mocho, 1858-1903), a naturalizam Eugenio Cambaceres (1843-88). Glavni predstavnici hispanoameričkoga modernizma jesu pjesnik Leopoldo Lugones (1874-1938) i prozaik Enrique Larreta (1875-1961). Vodeći je argentinski književnik XX. stoljeća je Jorge Luis Borges (1899-1986), pjesnik, novelist i esejist, čija su djela postigla svjetsku slavu i utjecaj. Među značajnijim suvremenim književnicima ističu se pjesnici Ricardo Eufemio Molinari, Leopoldo Marechal i Francisco Luis Bernárdez, a od prozaika Benito Lynch, Manuel Gálvez, Eduardo Mallea, Ernesto Sabato, Manuel Puig, Abel Posse, Luisa Valenzuela i Julio Cortázar. (Proleksis enciklopedija/DJ)