Objavljeno 17. lipnja, 2022.
Prošla je godina po svim rezultatima godina za pamćenje za lokalno gospodarstvo
Ukupni prihodi u gospodarstvu županije porasli su za 5,5 milijarda kuna i prešli magičnu brojku od 30 milijarda kuna, izvoz je zabilježio povećanje od 1,2 milijarde kuna, pada broj nezaposlenih, raste broj zaposlenih, ali nažalost prosječna plaća je 15 posto niža od državnog prosjeka.
Sažetak je ovo slike osječko-baranjskog gospodartsva u 2021. godini koju je članovima Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore predstavio Zoran Kovačević, predsjednik tog vijeća.
Godina za pamćenje
Bila je to po svemu godina za pamćenje, nešto slično se preslikalo i na početak ove godine, ali sva recentna zbivanja, počev od rasta cijena energenata i sirovina, inflacija pa i ratna zbivanja u Ukrajini, nažalost ne ostavljaju mjesta za euforiju. Ipak, prošla je godina završena iznad svih očekivanja.
Na području županije djeluju 6134 poduzetnika, što je rekordna brojka, porast je od oko 250 subjekata u odnosu prema godini ranije. Poduzetnici su u 2021. godini ostvarili 33,5 milijarda kuna ukupnih prihoda, što je za 5,5 milijarda kuna porast u odnosu prema 2020. godini. Konsolidirana je dobit s rekordnih 1,2 milijarde kuna ostvarenih u 2020. godini, prošle je godine narasla na 1,8 milijarda kuna. I prihodi od prodaje u inozemstvu imali su izniman rast, za gotovo 1,2 milijarde kuna, odnosno prošle godine ukupno su iznosili 6,7 milijarda kuna. Broj zaposlenih na bazi radnih sati porastao je za dvije tisuće.
- Naravno da smo u kontekstu ovakvih rezultata postavili pitanje što se to dogodilo. Radi li se možda samo o jednokratnom događaju u gospodarstvu ? Analiza po djelatnostima nam je ipak pružila cjeloviti odgovor. Poljoprivredna djelatnost ukupno je ostvarila prihode veće za 1,5 milijarda kuna, prerađivačka industrija za jednu milijardu kuna, trgovina za 800 milijuna, a građevinarstvo za 700 milijuna kuna. No i sve ostale sastavnice osječko-baranjskog gospodarstva, primjerice prijevoz i skladištenje, informacije i komunikacije, djelatnost pružanja smještaja i pripreme hrane... bilježe dvoznamenkaste stope rasta, što samo govori o disperziji ovog uspjeha - precizno secira Kovačević.
Mađarska i Srbija
Financijska analiza pokazala je kako ta povećanja nisu nastala samo u kontekstu inflacije koja se bilježi u posljednjem kvartalu prošle godine, nego je došlo i do porasta fizičkog obujma proizvodnje. Posebice u četiri ključne djelatnosti, poljoprivrednoj, prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, koje čine 80 posto ukupne gospodarske aktivnosti.
Kovačević upozorava i na porast broja zaposlenih od 2000 zaposlenika, što je dobar pokazatelj, ranijih godina u ovom segmentu bilježilo se tek blago povećanje.
No, u svom ovom optimizmu, ima ipak i elemenata na koje valja upozoriti.
- Prostor u kojemu posljednjih pet godina imamo problem jest iskorak u investicijskom djelu u dugotrajnu imovinu. Podsjetit ću kako smo imali godina kada su ovakve investicije na godišnjoj bazi znale dosegnuti i dvije milijarde kuna. Sada imamo dugotrajni trend gdje su investicije na razini od jedne milijarde. Kada gledamo i strukturu tih investicija, to su pretežito one koje nisu same po sebi proizvodne, i to je nešto što nije ohrabrujuće - upozorio je Kovačević.
Kada je u pitanju izvoz, u žestokoj međunarodnoj konkurenciji naše je gospodarstvo uspjelo sačuvati dobar status, pa i povećati svoje izvozne aktivnosti. S udjelom od 40 posto dominira prerađivačka industrija.
- Kod zemalja robnog izvoza došlo je do određenog preokreta, Mađarska i Srbija su preuzele primat Italiji i Njemačkoj. Ipak, i dalje je oko 70 posto svih naših međunarodnih aktivnosti vezano uz zemlje Europske unije. Očito je da to tržište nema alternativu i da će tako biti i u budućnosti - prokomentirao je predsjednik GV-a.
Analizu je Kovačević zaključio s brojkama zaposlenih odnosno nezaposlenih, koji opet pokazuju određeni optimizam. Očekuje se da bi, s početkom zapošljavanja u sezoni turizma broj zaposlenih mogao dosegnuti i do 93 zaposlenih, a i nezaposlenost bi prvi put pala ispod razine od 14 tisuća nezaposlenih.
Dario Kuštro
TVRKE SU PODIJELJENE PREMA SNAZI
Na sjednici je predstavljen i novi Zakon o HGK, koji je stupio na snagu 4. siječnja sa šestmjesečnom prilagodbom. Sve tvrtke i dalje su članice HGK, bez obzira na plaćanje članarine i koriste usluge HGK koje ona obavlja kao svoje temeljne aktivnosti. No, novo je to što su tvrtke podijeljene prema svojoj gospodarskoj snazi u tri kategorije, a tvrtke prve kategorije nisu obvezne plaćati članarinu. No određena prava mogu koristiti samo one članice koje plaćaju članarinu. Novo je i personalizirani pristup članicama i uvođenje funkcije voditelja poslovnog odnosa (VPO) koji će biti dodijeljen svakoj članici koja plaća članarinu te će biti prva točka kontakta članice s institucijom i prava adresa za podršku u unapređenju poslovanja te rješavanju poslovnih izazova.