Novosti
INFLACIJA REKORDNIH 10,8 POSTO

Analitičari: Dvoznamenkaste
stope rasta cijena moguće i
sljedećih nekoliko mjeseci
Objavljeno 17. lipnja, 2022.
Cijene hrane, a koje čine više od četvrtine potrošačke košarice, ubrzale rast na 15,2 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine porasle su u odnosu prema istom mjesecu 2021. za 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, što je nova najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.



Do podataka objavljenih u srijedu, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je prošli mjesec, kada je iznosila 9,4 posto. Prije travnja 2022. inflacija je najviša bila u srpnju 2008., kada je iznosila 8,4 posto. Inače, u ožujku rast inflacije na godišnjoj razini iznosio je 7,3 posto, u veljači 6,3 posto, u siječnju 5,7 posto, u prosincu 2021. 5,5 posto, studenom 4,8 posto, listopadu 3,8 posto, a rujnu prošle godine 3,3 posto, dok je prvi snažniji porast stope inflacije zabilježen lanjskog travnja, za 2,1 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u svibnju bile u prosjeku više 1,4 posto u odnosu prema travnju, a cijene u godišnjem prosjeku bile su više 5,4 posto, navodi DZS.

Energija predvodi


Analitičari Raiffeisenbank Austria u svom osvrtu na najnovije statističke podatke ističu kako očekuju povišene, pa i snažnije dvoznamenkaste stope rasta cijena, i u idućem kvartalu, te su prognozu stope inflacije u ovoj godini podignuli na 9,2 posto. Analitičari RBA zamjećuju kako su cijene hrane, koje uključuju i bezalkoholna pića, a koje čine više od četvrtine potrošačke košarice u Hrvatskoj, ubrzale rast na 15,2 posto na godišnjoj razini te su s više od 36 posto pridonijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u svibnju. Očekivano, kako navode, i rast cijena u skupini prijevoza (prije svega goriva) bilježi nastavak dvoznamenkastih godišnjih promjena (rast za 19 posto) te više od 25 posto doprinosi rastu cijena. Konačno, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su više 9,2 posto godišnje i tako pridonijele rastu s 14,4 posto. Godišnji rast cijena ostalih sastavnica, u kategoriji restorani i hoteli (rast za 12,1 posto) uz doprinos rastu od 5,6 posto te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (rast za 11,7 posto) i doprinos 6,2 posto, "upućuju da se osim doprinosa hrane i energije sve više osjećaju pritisci s potražne strane", ističu iz RBA.

Navode i kako je, promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren u skupini energija, za 21,5 posto (doprinos porastu 33,4 posto). Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više 8,7 posto te 5,9 posto isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 4 posto godišnje te se tako s dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što je, kako navode iz RBA, "osim pojačane potražnje rezultat i očekivane konvergencije prema europskom prosjeku". Analitičari očekuju kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. Potonje će, kako navode, uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, analitičari RBA ne očekuju pad cijena energije i hrane, "nego tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutačno povišenim razinama". "Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska i ostale europske zemlje u srednjoročnom razdoblju suočiti s jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. U ovoj godini očekujemo prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2 posto te 4,1 posto u 2023. godini", zaključuju analitičari RBA.

Mjere po potrebi


Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da nije lako predvidjeti kako će se inflacija kretati u ostatku godine. "Situacija je kompleksna i doista je teško predviđati bilo kakve trendove", izjavio je Marić. Ministar je napomenuo da je Europska središnja banka prije nekoliko dana reagirala najavom povećanja referentnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova u srpnju, a iako će gotovo sigurno do rasta doći i rujnu, ne zna se za koliko, što upravo ovisi o daljnjem razvoju situacije s inflacijom. Pojasnio je da su takve mjere središnjih banaka jedan od glavnih alata u borbi za ublažavanje efekata inflacije. No istaknuo je da pritom treba biti oprezan, jer je u trenutačnim okolnostima jako važno i očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva, u smislu i opskrbnih lanaca, kao i zadržavanja razine zaposlenosti i BDP-a. S obzirom na daljnji rast cijena energenata i hrane, novinari su Marića pitali hoće li doći i do novih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, na što je ministar odgovorio da će se određene odluke donositi ovisno o razvoju situacije i mogućnostima. "Postoji jako puno inicijativa, Vlada to sve uzima u obzir, no pritom cijelo vrijeme mora gledati širu sliku", dodao je Marić.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako Vlada prati situaciju i da će mjere poduzimati prema potrebi, a kao pozitivne okolnosti izdvojio je, među ostalim signale da će turistička sezona biti na razini one prije pandemije. "Mi ćemo donijeti paket kada to bude potrebno, kada okolnosti budu takve da moramo ponovno reagirati", rekao je Plenković. Podsjetio je kako njegova vlada već šest godina provodi kvalitetan intervencionizam "koji čuva radna mjesta, plaće i standard građana", te će isto, kad dođe taj trenutak, "napraviti ponovo". "Poduzeli smo jako puno mjera dosad, antiinflacijskih, potporu rastu cijene energenata, i kućanstvima i mikro, malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednicima, ribarima, smanjili poreze (…), niz drugih mjera koje smo učinili, ušli u cijene naftnih derivata, i činit ćemo to i dalje", rekao je premijer.

Dijana Pavlović
MAĐARSKA PRODUŽILA OGRANIĆENJA
Mađarska vlada produžila je ograničenje cijena hrane i goriva do 1. listopada, dok će ograničenje kamatnih stopa na maloprodajne hipoteke ostati na snazi do kraja godine, objavio je premijer Viktor Orban. Inflacija u srednjoj i istočnoj Europi dodatno je porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu, pogoršavši time rast cijena nakon pandemije koronavirusa, zbog čega su središnje banke diljem regije povećale kamatne stope. Orbanova ograničenja cijena glavni su alat njegove vlade u zaštiti kućanstava od viših troškova života, no čak i s tim mjerama inflacija je prošli mjesec postala dvoznamenkasta. Nacionalna banka Mađarske bila je prisiljena u četvrtak dodatno povisiti svoju jednotjednu kamatnu stopu kako bi ojačala forintu, koja je pala na rekordno nisku razinu u odnosu prema euru. Zasad nema dokaza da je to smanjilo inflaciju, prenosi Reuters. Orbanova vlada je sredinom studenoga odredila ograničenje od 480 forinti (oko 1,20 eura) za litru goriva, a u veljači je ograničila i cijene nekih prehrambenih proizvoda. Nedavno su se niže cijene goriva ograničile samo na automobile s mađarskim registracijama, što je potaknulo sukob s EU-om.

VEĆE KAMATE
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope za oštrih 0,75 postotnih bodova kako bi suzbila inflaciju, najavila daljnja povećanja kamata i smanjila procjene rasta gospodarstva. Još početkom godine kamate su se kretale u rasponu od 0 do 0,25 posto, a sada su u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. i izbijanja koronakrize. Slijede i daljnja povećanja kamata, s obzirom na to da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. Tako bi i na idućoj sjednici Feda u srpnju kamate mogle biti povećane za 0,50, a možda i za 0,75 postotnih bodova, ovisno o daljnjim kretanjima inflacije, poručio je šef Feda Jerome Powell.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NA BOLNIČKOM JE LIJEČENJU 612 PACIJENATA

U Hrvatskoj 629 novih slučajeva zaraze, 12 umrlih

2

BLAGDAN VELIKE GOSPE OBILJEŽEN U MARIJANSKIM SVETIŠTIMA

Vjernici i štovatelji Gospe od Utočišta nakon dvije godine u velikom se broju vratili aljmaškom svetištu

3

VJERNICI DILJEM HRVATSKE HODOČASTE U MARIJANSKA SVETIŠTA

Blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije