Najavljena mirovinska reforma, koja treba stupiti na snagu s isplatom mirovine za siječanj 2023. godine, proteklih je dana pobudila veliku pozornost, posebice kod hrvatskih građana starije dobi. Što ona nosi sa sobom, preciznije za naš list govori Silvano Hrelja, saborski zastupnik i bivši predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

Navodno će povećanje mirovine iz te reforme obuhvatiti oko 500 tisuća umirovljenika. Što je najvažnije za izdvojiti - ugrađene dodatke, usklađivanje dva puta godišnje, ili nešto treće?

- Da, zahvaljujući suradnji s Vladom Republike Hrvatske i mojom aktivnom ulogom u rješavanju problema mirovinskog sustava, ove izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju obuhvatit će oko 500 tisuća korisnika mirovina. Prva skupina je potencijalnih 300 tisuća korisnika obiteljskih mirovina, gdje su povećanja značajna u rasponu od najmanje 10 do 20 posto, bilo kroz isplatu dijela mirovine preminulog partnera, ili povećanje koeficijenata obiteljskih mirovina. Druga grupa su najniže mirovine (AVM-73,13 puta godine staža), koje će se povećati treći put (povećanja su već bila 2008. i 2019. godine), i to u dva dijela, početkom 2023. i početkom 2025. Povećanje nije veliko, ukupno tri posto, no treba napomenuti da su te mirovine, njih ukupno 285 tisuća, već zaštićene jer ne mogu biti niže od navedene formule, a istina je da su samo dvije trećine njihovog iznosa pokrivene uplatom mirovinskog doprinosa iz plaća (prosječno 700 kuna mjesečno doprinos je socijalne države u njihovom primanjima). Najvažnije je reći da su ova povećanja trajno, doživotno mjesečno primanje i postaju sastavni dio povećane mirovine koja će se usklađivati s porastom plaća i potrošačkih cijena dva puta godišnje. Napominjem da je razlika u zbroju zbog toga što su jedan dio najnižih mirovina istovremeno i obiteljske mirovine, pa će biti dvostruko obuhvaćene.



Kazali ste kako je riječ o velikoj promjeni u mirovinskom sustavu koji će valorizirati ukupan obiteljski staž. Na koji način?

- Riječ je o doista velikoj promjeni u našem mirovinskom sustavu po uzoru na europske modele, na način da nadživjeli bračni/izvanbračni partner uz svoju mirovinu može primati i dio mirovine preminulog partnera (27 posto od pripadajuće obiteljske mirovine), čime se napokon na bolji, novi način valorizira ukupan obiteljski staž osiguranika koji seže i do 85 godina zajedničke uplate doprinosa. Dakle, umjesto pretežnog potonuća u siromaštvo, nadživjeli će primati svojevrsnu mirovinsku ostavštinu preminuloga u materijalnom i emotivnom smislu. Uključeni su i sadašnji korisnici obiteljskih mirovina koji nemaju svojega staža osiguranja, njih 80 tisuća, a njihovo povećanje mirovina iznosi 10 posto sadašnjih primanja.

Kolika je sada vrijednost prosječne obiteljske mirovine?

- Prosječna vrijednost obiteljske mirovine je 2185 kuna, ili 28,72 posto prosječne plaće (bez isplata po međunarodnim ugovorima iznosi 2450 kuna odnosno 32,33 posto prosječne plaće). Teško je kada ukupni mirovinski primici bračnih partnera od 5000 kuna (2000 + 3000) nakon smrti (pretežno muža) padnu na 2100 kuna sa svim troškovima života kao i ranije, unatoč zajedničkom stažu osiguranja od 70 i više godina.

Kada je riječ o dodacima, imate li u aktualnim razgovorima sa samim umirovljenicima dojam da ljudi razumiju da je ovdje riječ o trajnim dodacima, a ne o jednokratnoj pomoći?

- Jednom dijelu umirovljenika kristalno je jasno o čemu se radi, jer je to njihova dugogodišnja želja, da po smrti muža ili žene imaju korist od njihovih uplata doprinosa, a i svaku mjesečnu uspomenu na njihov zajednički život, radosti i odricanja. Vrijeme isplate COVID dodatka i energetskog dodatka, kao oblika jednokratne socijalne pomoći umirovljenicima s najnižim primanjima, unijelo je zbunjenost među dio umirovljenika, no to će se kroz idućih šest mjeseci "ispeglati" kroz aktivnu komunikaciju s građanima putem medija, ili na druge načine. Važno je istaknuti da su ovo nova trajna prava koja povećavaju mirovine, a koje se nakon toga usklađuju dva puta godišnje.

Rekli ste da će to što je najavljeno najviše koristiti srednjim obiteljskim mirovinama, od 2000 do 4000 kuna. Na koji način?

- Da, u tom rasponu ima najviše onih obiteljskih mirovina koje su u potpunosti pokrivene plaćenim doprinosima kroz zajedničke uplate bračnih partnera, kroz desetljeća rada i one su u ovom trenutku najviše obezvrjeđene, pa je ovo pravično rješenje. Znači, da u obitelji koja je plaćala sve svoje obveze u cijelosti, nadživjelome priznamo i valoriziramo taj zajednički, dugotrajni doprinos.

Kažete da su u fokus stavljeni i ljudi koji su bili potplaćeni tijekom radnog vijeka te ih se zaštićuje AVM-om (aktualnim vrijednostima mirovine) umnoženim s godinama staža. Možete li to pojasniti?

- Potplaćeni su bili oni pod zaštitom najnižih mirovina, a druga grupa je obiteljski više uplatila nego što sada prima nadživjeli bračni partner. Jedne i druge zaštitili smo promjenjivom veličinom, a to je aktualna vrijednost mirovine, sada je to 73,13 kuna, a kako stvari stoje u rujnu bi mogla narasti na 78 kuna. Na taj način se svakih šest mjeseci vrijednosti mirovina pomiču naviše radi održavanja kupovne moći mirovina. Nije idealno, ali je korisno i za sada u svijetu ne postoji bolji model koji bi trenutačno reagirao na poskupljenja. Zaključno, nijedna brojka nije fiksna više od šest mjeseci.

Prijedlog limitira najviše mirovine, a zaštićene su najniže. O kojim je iznosima riječ?

- Najviši iznos zajedničkih primanja, vlastitih i po osnovi staža preminulog partnera u ovom je trenutku 80 AVM, odnosno 5850 kuna, što će u trenutku primjene zakona biti sigurno veće od 6100 kuna. To isto važi i za najniže mirovine, a naročito stare poljoprivredne mirovine, one određene prije 1999. godine, gdje će se, ako bi obračunati dio mirovine preminulog bio 150 kuna, isplaćivati 219 kuna, odnosno 3 AVM-a. Ono malo umirovljenika s većim obiteljskim mirovinama, iznad 80 AVM, nisu zakinuti jer će dobiti povećanje od 10 posto onoga što primaju, a njihova mirovina ostat će u mirovanju, kao i do sada. Mirovinsko osiguranje uvijek omogućava izbor povoljnijeg prava za korisnika mirovine.



Koliko ima takvih najnižih, zaštićenih mirovina u Hrvatskoj - oni koji ih primaju žale se da ni ovo povećanje za njih nije osobito?

- Da, ima ih 285 tisuća, i trend je, na moju veliku žalost, u stalnom povećanju, što znači da je iza nas zadnjih 30 godina razdoblje niskih plaća, kao i veliki nerazmjer između plaća i primanja. U velikom broju isplaćivao se minimalac službeno plus ponešto na ruke, ili kroz neoporeziva davanja. To je, uostalom, glavni razlog zaostajanja prosječne mirovine za prosječnom netoplaćom. Država iz proračuna pomaže koliko može, no nijedan postotak ne može podići niske uplate doprinosa i kratki staž. To se radi mehanizmima pomoći socijalne države, jer u suprotnom obezvrjeđujemo mirovine koje su pokrivene uplatama doprinosa.

Kakve promjene bi trebale uslijediti oko obiteljskih mirovina?

- U vremenima koja slijede otvorit će se velik broj konkretnih pitanja i nejasnoća oko obiteljskih mirovina na koje ću se potruditi pravovremeno odgovoriti direktno ili putem medija. Treba samo dodati da je riječ o veoma kompleksnoj materiji te će trebati mnogo vremena, ali i razumijevanja da se ovo provede. Aktivno ću sudjelovati u procesu da u najvećoj mjeri pojednostavimo postupke za ostvarivanje prava svih umirovljenika. Treba reći da je gornja granica od 80 AVM - 5850,40 kuna, primjereno određena i iznosi 76,90 posto prosječne netoplaće.

Koliko bi taj maksimalan zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine mogao rasti, i koliko je to u odnosu na prosječnu netoplaću? Oni koji žele ostvariti pravo na isplatu osobne i dijela obiteljske mirovine morat će podnositi zahtjev?

- To je točno, oni će najprije s 1. siječnja 2023. (isplata u veljači), dobiti povećanje obiteljske mirovine u isplati 10 posto, a zatim će oni koji imaju pravo na dio mirovine preminuloga dati zahtjev za izračun tog novog mirovinskog prava. Imaju rok od 12 mjeseci i isplata razlika bit će od 1. siječnja 2023., bez obzira na to kada će dobiti rješenje povoljnijeg prava. Očekujem da će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju biti u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću od petka, 18. lipnja, na mrežnim stranicama resornog ministarstva. Prvo čitanje zakona očekuje se do 15 srpnja.