Cijena Brent sirove nafte, globalne referentne vrijednosti, ranije je ovog tjedna skočila na više od 124 dolara po barelu – što je najviša razina od početka ožujka - nakon što je Europska unija objavila da će do kraja ove godine smanjiti za 90 % svoj uvoz ruske nafte. Cijene su od tada lagano pale na oko 117 dolara, uglavnom zbog očekivanja da će OPEC crpiti više nafte. No to nije dovoljno da ublaži bol koju osjećaju vozači na crpki ili da ukroti divlju globalnu inflaciju.

Embargo EU-a i oporavak potražnje u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu održat će cijene goriva na visokoj razini. Matt Smith, vodeći analitičar nafte za Ameriku u Kpleru, analitičkoj tvrtki, rekao je za CNN Business da će "troznamenkaste cijene nafte" vjerojatno ostati. "Ako se kineska potražnja ponovno poveća nakon posljednjeg lockdowna i Rusija nastavi bilježiti pad proizvodnje, onda ponovni rast cijene nafte na visoke vrijednosti od 139 dolara i više, viđen ranije u ovoj godini, nije tako nezamisliv", dodao je.



Čak i dok rastuća inflacija i spori rast gospodarstva stvaraju bauk recesije, malo je vjerojatno da će globalna potražnja za naftom pasti dovoljno da smanji cijene, kao što je to bilo 2008. "Ovaj put je briga – jer je to pitanje sa strane ponude – da čak i ako krenemo u recesiju… možda nećemo nužno vidjeti da će cijene goriva na crpkama osjetnije pasti", rekao je Smith. Europska unija u petak je službeno usvojila svoj naftni embargo, dio šestog paketa sankcija nametnutih Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu. Tako većina zemalja EU-a sada ima šest mjeseci za postupno ukidanje uvoza ruske sirove nafte i osam mjeseci za sve ostale naftne proizvode. Za sada, rekao je Smith, blok će vjerojatno nastaviti kupovati nešto nafte iz Rusije, ali ujedno traži alternativne dobavljače.

Prema Kplerovim podatcima, uvoz sirove nafte iz Angole se utrostručio od početka rata, dok su količine iz Brazila i Iraka porasle za 50 %, odnosno 40 %. Nabava nafte s udaljenijih lokacija održat će visoke cijene, rekao je za CNN Business Roslan Khasawneh, viši analitičar za naftu u Vortexi, tvrtki za energetske podatke. "Izravan utjecaj toga je veći trošak transporta zbog dužih putovanja, a zauzvrat i troškovi isporuke nafte", rekao je. Vlade mogu učiniti nekoliko stvari za smanjenje cijena, uključujući ponudu subvencija za gorivo i ograničavanje cijena na crpkama. Ali "srebrni metak", odnosno spasonosno rješenje koje svijetu stvarno treba da se snize cijene – puno više ponude – teško je pronaći.



Prošle godine Rusija je činila 14 % globalne opskrbe naftom, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, a sankcije Zapada Rusiji već stvaraju značajan jaz na tržištu. Rusija je u travnju zatvorila proizvodnju od gotovo milijun barela dnevno, a to bi moglo dosegnuti oko tri milijuna barela dnevno tijekom druge polovine 2022., prema IEA-i. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici, skupina poznata kao OPEC+, dogovorili su se u četvrtak da će u srpnju i kolovozu ispumpati dodatnih 648.000 barela sirove nafte dnevno na svjetsko tržište – 200.000 više od planiranog – u prijašnjem dogovoru koji je uključivao Rusiju.

IEA predviđa da bi globalna proizvodnja nafte, isključujući Rusiju, trebala porasti za više od tri milijuna barela dnevno do kraja ove godine, uravnotežujući učinak sankcija. To će biti teško postići, jer su čak i prije rata u Ukrajini proizvođači nafte smanjivali ulaganja u proizvodnju jer su se okrenuli prema obnovljivoj energiji.

Mjesecima je drakonska blokada zbog koronavirusa u Šangaju, Pekingu i drugim velikim kineskim gradovima smanjila potražnju u najvećoj svjetskoj zemlji uvoznici nafte. No, kako kineska vlada počinje ukidati ta ograničenja, smanjena potražnja mogla bi povećati cijene. Kina bi također mogla dodatno povećati uvoz nafte iz Rusije, čija se referentna vrijednost sirove nafte Urals trguje s diskontom od 34 dolara po barelu u odnosu na Brent. Vortexa procjenjuje da je Kina u svibnju uvozila 1,1 milijun barela ruske nafte na dan, što je oko 37 % više u odnosu na prošlogodišnji prosjek.