Objavljeno 10. lipnja, 2022.
Daruje li vlasnik livadu ili košnju, pitaju se građani. Ratari ‘tipuju‘ na potonje
ĐAKOVO - Dajem livadu, dva jutra džabe u Đakovu. Tel… - stoji u oglasu koji je osvanuo na vratima HEP-ova objekta kod Gradske tržnice, a koji su zbog nesvakidašnjeg sadržaja (za taj oglasni prostor) Đakovčani prenijeli i na društvenim mrežama.
Nevješti rukopis pokazuje ga je ispisao netko vremešan, a oni koji su pročitali oglas pitaju se daruje li vlasnik dva jutra livade, i to u trenutku dok cijena poljoprivrednom zemljištu raste i dosegnula je oko Đakova i do 6000 eura po jutru, ili samo nudi njezinu besplatnu košnju.
Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti od vlasnika. S druge strane žice javio se vremešni glas, no na naš spomen oglasa samo je šutke spustio slušalicu. Na naš ponovni poziv ponovno je učinio isto. Kako god, tragom oglasa pitali smo poznatog ratara iz okolice Đakova, člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, Matiju Brlošića iz Piškorevaca, što je po njemu prava namjera autora oglasa te koliko košta jutro livade, koji su poticaji na tu vrstu zemljišta, odnosno koliko košta njezina košnja po jutru.
Državni zavod za statistiku (DZS), naime, svojevremeno je, lani, objavio podatak da je znatno više porasla cijena livada nego mnogo vrjednijih oranica. Razlog – livade su jeftinije od oranica, a poticaji u oba slučaja isti.
– Vjerojatno je vlasnik besplatno ponudio košnju livade. No to je trava za koju se više nema krava, a prije su se ljudi otimali da pokose svaki komad, kanale. Kosilo se ručno, stoku je trebalo prehraniti. Ljudi su imali kravu, ne i zemlju. Za današnje prilike i potrebe to je mali komad, a i pitanje je je li to u komadu, kako doći do te livade, je li put zarastao. Nadalje, današnjem velikom farmeru pitanje je što bi uopće značila za košnju dva jutra livade, a onima kojima bi to značilo – njih odavno više nema. S obzirom na sve navedeno, sve se može svesti na to da, ako je netko sažaljiv, pokosit će mu to čisto da bude pokošeno - kaže Brlošić.
Nastavlja, u slučaju cijene, košenje dva jutra, pa da se trava pokupi, osuši, ispreša – to je oko tisuću kuna. Brlošić dodaje kako je poticaj i za hektar oranice i za hektar livade oko 2000 kn/ha te da je dosadašnja cijena livade dvije-tri tisuće eura po jutru.
– To je ‘plafon‘ - dodaje naš sugovornik. Negoduje kada kaže da zemlju danas kupuju poduzetnici, trgovci, a ne poljoprivrednici, seljaci.
– Daju i 6000 eura za jutro, i zbog toga je cijena zemlji porasla, a na njoj ne misle proizvoditi. Koja to proizvodnja može isplatiti 6000 eura po jutru?! Mogu samo veliki igrači koji rade goleme površine. Sadašnje cijene zemlje može pratiti samo jedan posto seljaka - ocjenjuje Brlošić. Prema njegovoj procjeni, u ovom trenutku realna cijena kvalitetne, uredne zemlje je najviše 5000 eura po jutru.
– To je ‘maksimum maksimuma‘ cijene, no takve zemlje u ataru ima možda 20 posto - dodaje ovaj ratar.
Suzana Župan
Više rasla cijena livada od oranica
Da i za oranice i za livade izjednačeni iznos poticaja livade čini traženom nekretninom govore i podatci Državnog zavoda za statitisku o prosječnim cijenama zakupa oranica, livada i pašnjaka poput onih objavljenih sredinom 2021. godine, a odnose se na 2020. Tada je, naime, prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj iznosila 25.824 kune za hektar, što je 640 kuna više nego u godini ranije, pokazali su privremeni podatci Državnog zavoda za statistiku. Tadašnja statistika pokazala je kako je u 2020. godini prosječna cijena kupljenih livada iznosila 16.730 kuna za hektar, što je čak 2767 kuna više nego u godini ranije, a pašnjaka 15.025 kuna, ili 1567 kuna više, a što potvrđuje da je najviše rasla cijena tipu zemljišta kao što je livada, i to u prvoj pandemijskoj godini.