U Vinkovcima su se, nakon dva tjedna u Zagrebu, susreli predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Srbije predvođeni predsjednicima, Lukom Burilovićem i Markom Čadežom. Razgovarali su o više tema, kao što su ubrzavanje i olakšavanje protoka roba preko cestovnih i željezničkih graničnih prijelaza, suradnja u području energetike, građevinarstva i poljoprivrede te rast inflacije...

- Sastali smo se kako bismo unaprijedili suradnju koja je jako dobra svih ovih godina. Podatci za 2021. godinu govore o robnoj razmjeni od oko 1,7 milijardi eura. Nešto više od 900 milijuna eura naš je izvoz, što znači da nešto više izvozimo nego što uvozimo. Imamo pozitivnu bilancu, što je jako važno, međutim, postoji velik potencijal jer u Srbiji imamo nekoliko stotina hrvatskih tvrtki, kao što i u Hrvatskoj ima izvjestan broj srbijanskih tvrtki. Svi skupa smo tu kako bismo olakšali funkcioniranje gospodarstva i vidjeli koji su to problemi koji muče naše tvrtke u Srbiji i obrnuto. U situaciji u kojoj, nakon pandemije, koja se polako smiruje, sada imamo rat u Ukrajini i sve se ponovno zakompliciralo, poremećeni su svi makroekonomski pokazatelji. Prije svega, s obzirom na našu trgovinsku razmjenu, želimo vidjeti što možemo napraviti vezano uz cestovni i željeznički promet, gdje dolazi do određenih čepova, pogotovo u željezničkom prometu. Također, da vidimo što možemo napraviti na graničnim prijelazima, željezničkim i cestovnim, gdje su problemi vezani prije svega uz robu koja treba veterinarski nadzor. Očito da imamo manje ljudi na granicama, pa se nekada mora duže čekati na nadzor, pogotovo ako ne rade preko noći, a ima prehrambenih proizvoda koji imaju rok trajanja pa moramo vidjeti kako bismo to poboljšali i ubrzali protok roba – rekao je Luka Burilović. Dogovoreno je da će na ovom sastanku obje strane zajedno utvrditi zaključke i dostaviti ih svojim vladama kao svoj doprinos poboljšanju prekograničnog gospodarstva.

- Posebno važna tema svakako je i energetika. Moramo vidjeti što i kako u ovoj situaciji, kada su poremećeni lanci i kada su opskrba plinom i energetika dovedeni u pitanje u cijeloj Europi. Tu je Hrvatska u nešto boljoj situaciji, s obzirom na naš LNG, pa sada imamo nešto manje problema nego druge države. Tu je svakako zainteresirana i Srbija jer taj cjevovod plinovoda dolazi do Slavonskog Broda, a oni su zainteresirani za alternativna rješenja. Mi smo uvijek spremni pomoći, ali to je već stvar i političkih odluka. Uglavnom, otvorit ćemo i tu temu jer su oni svakako zainteresirani da se pokušaju priključiti i na ovaj dio plinovoda prema zapadu – kaže Luka Burilović, a njegov kolega, predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež dodaje kako pokušavaju poduzeti sve kako bi olakšali poslovanje, jer i srpske i hrvatske kompanije troše puno novca zbog stajanja na granici i po šest sati te razmišljaju o uspostavi zajedničkog terminala.