Na razini Europske unije pojava koncepta pametnih sela blisko je povezana s Deklaracijom iz Corka "Bolji život u ruralnim područjima" iz 2016., koja je postavila deset smjernica politike za poboljšanje kvalitete života na ruralnim područjima. U Deklaraciji je naglašen potencijal koji povezanost i digitalizacija nude na ruralnim područjima. Koncept je 2017. dobio daljnji poticaj publikacijom Europske komisije "Akcija EU za pametna sela", utvrđeno je nekoliko područja politike EU-a i fondova koji aktivno promiču taj koncept. Razgovarali smo s hrvatskim eurozastupnikom Tomislavom Sokolom iz Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu koji promiče tu ideju.

Kako to da se upravo to područje našlo u fokusu vašeg djelovanja u Europskom parlamentu?

- Od početka mandata u fokusu mi je smanjenje bilo kakvih razlika za dobrobit naših građana, bez obzira na to odnose li se one na zdravstvo, obrazovanje ili neko drugo područje. Ruralna područja, koja nose izniman potencijal, mjesta su gdje se te razlike posebno vide i osjećaju u odnosu prema urbanim područjima, i to sam želio promijeniti. Svojim radom u Odboru za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta nastojim građanima približiti važnost kohezijske politike te raspoložive inicijative, mogućnosti i potencijale koji mogu smanjiti ekonomske, teritorijalne i socijalne nejednakosti. Javno progovaranje o pametnim selima jedan je od načina kako javnost informirati i približiti joj ideju da je razvoj sela itekako moguć, poželjan i prijeko potreban. Također, potpredsjednik sam međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA & Smart Villages). Međuskupina potiče nove načine upravljanja i suradnje na teritoriju Unije te povezuje organizacije civilnog društva i kreatore politike, pritom bivajući glas ruralnih zajednica u Europskom parlamentu. Na meni je, kao potpredsjedniku te važne međuskupine, učiniti sve da unaprijedimo hrvatska ruralna područja i uspostavimo što više hrvatskih pametnih sela. Bolja kvaliteta života u ruralnim područjima, a i generalno, nije pitanje na koje može odgovoriti lokalno stanovništvo, nego mi političari trebamo raditi na smanjenju razlika između regija, između urbanih i ruralnih sredina, s posebnim naglaskom na ruralnim područjima, koja će svakako imati ključnu ulogu u godinama koje su pred nama.

Ova je inicijativa na razini EU-a stara samo pet godina, ali se u Hrvatskoj o toj temi intenzivnije govori u posljednje dvije godine...

- Koncept pametnih sela jedna je od zanimljivijih europskih inicijativa koju zagovaram na nacionalnoj razini, a za koju smatram da sasvim sigurno može pridonijeti razvoju ruralnih dijelova u Hrvatskoj, koji čine 90 posto područja. Glavni cilj koncepta je gospodarska i demografska revitalizacija seoskog kraja, uspostava kružnog i održivog gospodarstva, smanjenje ovisnosti o neobnovljivim energetskim izvorima, postizanje kvalitetne opskrbe hranom, smanjenje odljeva stanovništva, posebice mladih, te podizanje kvalitete života. U praksi to bi stanovnicima ruralnih, planinskih i udaljenih područja značilo omogućiti širokopojasni internet, dostupnost zdravstvenih i obrazovnih usluga, prometnu infrastrukturu i povezanost s većim gradovima. Ukratko, osigurati ljudima ono što im je potrebno da njihov život na selu bude kvalitetniji, a to je moguće korištenjem sredstava iz europskih fondova, ali i privatnim investicijama.

Održali ste niz konferencija o ovoj temi u slavonskim županijama. Poima li se koncept ruralnog, življenja i napretka na selu, u Slavoniji drukčije nego u ostatku Hrvatske i drugim članicama EU-a?

- Ruralna područja zahtijevaju posebnu posvećenost i pozornost u Hrvatskoj, ali i na razini cijele Europske unije jer se sela suočavaju s izrazitom depopulacijom. Kako bih hrvatske građane upoznao s pametnim selima, redovito u posljednjih godinu dana održavam konferencije o toj temi diljem Hrvatske. Do sada smo održali konferencije u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Također, istaknuo bih da imamo odličnu suradnju s resornim ministarstvima za promoviranje koncepta i konkretna ulaganja. Slavonci su, baš kao i stanovnici ruralnih područja u drugim državama članicama, jasni u svojim zahtjevima - mladi se iseljavaju zbog nedostatka infrastrukture, manjka širokopojasne povezanosti, problema nalaženja adekvatnog zaposlenja i brojnih drugih stvari. Ipak, rješenje postoji, a, kako sam već naveo, krije se u europskim fondovima koje trebamo maksimalno iskoristiti, a trenutna Vlada RH upravo to i čini. Mišljenja sam da su pametna sela, uz korištenje sredstava kohezijske politike i Zajedničke poljoprivredne politike, potencijalno rješenje navedenih problema. U kontekstu trenutne geopolitičke situacije u Ukrajini i problema u opskrbi hranom, nemojmo zaboraviti da je Slavonija ključna regija u Hrvatskoj za proizvodnju hrane i osiguranje neovisnosti, ona je žitnica Hrvatske. Toga moraju biti svjesni i Slavonci te u tom smjeru i iskorištavati fondove po uzoru na ruralno stanovništvo europskih zemalja, kako bi preokrenuli negativni trend i stvorili preduvjete za još kvalitetniji život.

Pandemija, inflacija, pa i agresija na Ukrajinu - može li to utjecati na revitalizaciju pojma samodostatnosti života u ruralnim sredinama, posebice kod mladih obitelji?

- Sve okolnosti kojima svjedočimo posljednje dvije ili tri godine, dakle pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini, pokazuju koliko su ruralna područja nužna za dobrobit cjelokupnog stanovništva i gospodarstva. Da Hrvatska ne bi izgubila svoje žitnice, potrebno je stvoriti preduvjete u obliku osnovne digitalne, zdravstvene i obrazovne strukture, prometne povezanosti i prilika za posao - sve ono što će mlade privući da ostanu, odnosno da se vrate u rodni kraj. Mladi traže priliku, naš je zadatak da im na nju i ukažemo i da im je pomognemo stvoriti. Zapošljavanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj jedan je od ključnih ciljeva trenutne Vlade RH jer su mladi temelj razvoja ljudskih potencijala, najvažnijeg resursa svake države.

Problem ruralnih sredina zapravo je u tome što je ondje stanovništvo sve starije, zar ne?

- Velik postotak starijeg stanovništva nije problem, već posljedica stanja ruralnih područja kojeg smo se već dotaknuli. Starije stanovništvo ostaje jer se teže odvaja od rodnog kraja, naviklo se na seoski način života, manje traži nove prilike. S druge strane, mladi su puni ambicija, kreativni naboj i želja za samoispunjenjem u tim su godinama najveći i mladi odlaze tamo gdje imaju više prilika. Činjenica je da se mladi ljudi u većoj mjeri iseljavaju iz ruralnih područja u odnosu prema urbanim sredinama. No Hrvatska nije jedina država članica koja se suočava s demografskim izazovima, naročito u ruralnim područjima, već su oni jedno od gorućih pitanja i u drugim državama članicama, zbog čega je pitanje demografske revitalizacije prepoznato i na razini EU-a. Stvaranjem prilika za mlade pomladilo bi se stanovništvo ruralnih sredina. Pred nama je izazov - moramo dokazati da je u Hrvatskoj moguće živjeti, raditi, uspjeti i ostati.

Koja je uloga lokalne zajednice, općina i županija u brizi prema svojim ruralnim sredinama? Je li dovoljno onamo dovesti internet i reći - to je to? Moraju li se mladi u ruralnim sredinama baviti samo poljoprivredom, koja je kao djelatnost vrlo zahtjevna?

- Svakako da dovođenje interneta samo po sebi nije dovoljno, to je tek maleni pomak u sistemu održivog gospodarstva i ruralne zajednice. S druge strane, dovođenje interneta je važan korak jer se danas sve više poslova i ostaloga može obaviti preko interneta. Što se tiče djelatnosti, obilježje današnjih ruralnih područja nije isključivo samo klasična poljoprivreda, već ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje. U nadolazećim godinama brzina i kvaliteta razvoja hrvatskog gospodarstva u cjelini ovisit će i o uvođenju digitalnih tehnologija. Nove tehnologije u poljoprivredi pridonose većoj učinkovitosti te optimizaciji proizvodnje hrane i stvaranju dodatne vrijednosti. Ulaganjima u nove tehnologije naša poljoprivreda može se podići na viši nivo te će na taj način naša proizvodnja hrane biti konkurentnija na domaćem i europskom tržištu. Ideja pametnih sela razvila se s ciljem drukčijeg pogleda na ulaganja u ruralna područja, s naglaskom na ulaganjima u digitalne tehnologije, dostupnosti širokopojasnog interneta, razvoju poslovanja, obrazovanja i zdravstva, a to je upravo sve ono što se može financirati sredstvima Europske unije, ali i privatnim investicijama. Okolnosti pandemije u prvi su plan stavile rad od kuće, koji je do tada bio neustaljena praksa, tako da realno možete u isto vrijeme programirati, živjeti na selu i za kratko vrijeme biti u centru grada.

Kako biste, vjerujem, mladima približili ovu problematiku, ove ste godine studente pozvali na natječaj "Pametna sela 2040 - koncept razvoja hrvatskih ruralnih područja". Kako ste zadovoljni odazivom i prijedlozima?

- Tako je, odaziv je bio vrlo dobar te sam s natječajem o ovoj tematici želio mlade ljude upoznati, ali i zaintrigirati konceptom pametnih sela. Natječaj je bio otvoren za sve studente u dobi do 25 godina, nevezano uz njihovo područje studija. Stoga su se na natječaj prijavili studenti arhitekture, FER-a, agronomije i ekonomije. Zanimljivo je vidjeti kako razmišljaju mladi ljudi, ne treba zaboraviti ni da se od mladih može puno naučiti. Mladi razmišljaju drukčije, globalnije, njima je cijeli svijet dostupan, oni imaju svoje ideale. To se očituje i u njihovim prijedlozima, ima jako dobrih, realnih prijedloga, a volio bih da se neki od njih i ostvare. Krajem lipnja ove godine ugostit ću sve sudionike natječaja u Europskom parlamentu u Bruxellesu, gdje će imati priliku prezentirati svoje radove te se pobliže upoznati s mojim djelovanjem u Parlamentu.

Dario Kuštro

 

INTERVJU JE REALIZIRAN U SURADNJI SA ZASTUPNIKOM TOMISLAVOM SOKOLOM I KLUBOM ZASTUPNIKA EUROPSKE PUČKE STRANKE (EPP GROUP)