Bivši general vojske bosanskih Srba Radislav Krstić prihvatio je osobnu odgovornost za ratne zločine počinjene u Srebrenici i na temelju toga od predsjednika Mehanizama za međunarodne kaznene sudove (MICT) zatražio da mu odobri skraćenje kazne od 35 godina zatvora koju mu je 2004. izrekao haški tribunal.

Radislav Krstić je u travnju poslao pismo predsjedniku MICT-a, sucu Carmelu Agiusu, tražeći da mu odobri prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Poljskoj jer je u ožujku odslužio dvije trećine kazne. U preslici rukom pisanog pisma što ju je u utorak objavio sarajevski portal Faktor, Krstić, koji je 1995. bio zapovjednikom tzv. Drinskog korupusa vojske bosanskih Srba, sucu Agiusu piše kako je u zatvorskim godinama "shvatio i prihvatio svoju odgovornost" za patnju i smrt žrtava genocida u Srebrenici.



Nakon što su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u srpnju 1995. osvojili enklavu pod zaštitom UN-a, ubili su više od sedam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, što je ICTY u nizu presuda označio zločinom genocida. Samu riječ genocid, koja je izrijekom navedena u presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Krstić u pismu ne spominje, no navodi kako snosi osobnu odgovornost za "strašne zločine koji su počinjeni tijekom i nakon pada Srebrenice".



Krstić je tada imao ulogu najbližeg suradnika bivšeg vojnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, koji je zbog ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, osuđen na doživotni zatvor. Tijekom suđenja u Den Haagu jedan od dokaza njegove krivnje bila je snimka telefonskog razgovora u kojemu Krstić jednom od svojih podređenih daje uputu da ne smije ostaviti živog ni jednog zarobljenog Bošnjaka. "Riječi ne mogu izraziti bolno kajanje koje osjećam svaki dan zbog svojih postupaka", napisao je Krstić izražavajući želju da mu sudac Agius dopusti da ostatak života provede s obitelji u Beogradu i pritom javno ne istupa niti veliča sebe ili druge osuđene počinitelje ratnih zločina.



Sve osobe koje je ICTY osudio na ratne zločine već su gotovo po automatizmu dobile mogućnost puštanja na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, no sadašnji predsjednik MICT-a tu je praksu gotovo ukinuo i restriktivno razmatra sve takve zahtjeve.