Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, nakon što su proteklih godina omjeri duga znatno pali i nastavljaju snažno padati, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su prije postojale makroekonomske neravnoteže.



Od 12 država članica samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže. U analizi iz prošle godine utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri, Cipar, Grčka i Italija, imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže. "Irska i Hrvatska više nemaju neravnoteže", navodi Komisija, ističući da su u obje zemlje "omjeri duga proteklih godina znatno pali i nastavljaju snažno padati". Kod ostalih deset zemalja makroekonomska situacija ostala je nepromijenjena.

Hrvatska je bila u postupku nadzora makroekonomskih neravnoteža od 2014. godine. Sve do 2019. imala je prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže. Postupak pri makroekonomskim neravnotežama zamišljen je tako da upotpuni sustav nadziranja EU-a na način da prati ostvarenja država članica prema većem broju makroekonomskih pokazatelja.U ponedjeljak je najavljeno i da Komisija planira 1. lipnja objaviti izvješće o konvergenciji, u kojem bi Hrvatska mogla dobiti konačnu ocjenu o spremnosti za uvođenje eura. "U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja. To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji, koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023.", rekao je izvršni potpredsjednik EK-a Valdis Dombrovskis.

Komisija u svojoj analizi makroekonomske situacije navodi da je Hrvatska napredovala u smanjenju privatnog duga i vanjskih netoobveza. Ističe da javni dug ostaje visok, ali da nastavlja silaznu putanju iz razdoblja prije pandemije COVID-19. Bankarski sektor ostaje stabilan i likvidan te se smanjuje omjer nekvalitetnih kredita. Povećan je potencijalni rast proizvodnje, a sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu riješiti preostale ranjivosti, navodi Komisija.

Premijer Andrej Plenković je na konferenciji za novinare objasnio da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža zbog napretka u nizu pokazatelja - od rasta plaća i zaposlenosti do smanjenja javnog duga i nezaposlenosti, čemu su pridonijele i aktivnosti na provođenju Strategije za uvođenje eura. Plenković je napomenuo da se ocjene i preporuke EK-a temelje na Nacionalnom programu reformi za 2022. i Programu konvergencije za razdoblje 2023. - 2025..



U kontekstu nepostojanja makroekonomskih neravnoteža u ovoj godini, Plenković je istaknuo više makroekonomskih pokazatelja koji su do toga doveli i koji pokazuju zašto je Hrvatska bolja nego, primjerice, 2014. godine. Naglasio je rast izvoza roba i usluga, pozitivne trendove u smanjenju javnog duga, preokrenut trend na tržištu rada, pri čemu je broj osiguranika u HZMO-u nadomak rekordnom 1,61 milijunu iz 2008. godine. Nadalje, istaknuo je Plenković, smanjuje se i razlika u stopi zaposlenosti između Hrvatske i EU-a, pri čemu je EU lani bio na 73,1, a Hrvatska na 68,2 posto. Prosječna netoplaća je od 2017. porasla za 1824 kune, ili 32 posto, na 7452 kune, minimalna netoplaća trenutno iznosi 3750 kuna, a stopa nezaposlenosti pala je s 15,5 posto u 2016. na 7,5 posto u 2020. Pritom je po stopi nezaposlenosti Hrvatska praktično na prosjeku EU-a, pri čemu se bilježi i povijesno niska stopa nezaposlenosti mladih, kojih je trenutno 31.402 nezaposlenih. Naposljetku, ubrzava se približavanje prosječnoj razvijenosti EU-a mjerenoj BDP-om po stanovniku, koja za Hrvatsku trenutno iznosi 70 posto. Plenković je podsjetio da je do kraja desetljeća cilj doći do 75 posto prosjeka EU-a.

Istaknuo je da je rezultatima pridonijela i provedba Strategije za uvođenje eura. Plenković je ponovio da će ulaskom u eurozonu Hrvatska poboljšati i svoj investicijski rejting, država i banke, a naposljetku i građani plaćat će niže kamate pri zaduživanju, a članstvo u takvoj zajednici omogućava i lakše prebrođivanje kriza.

S obzirom na snažan rast inflacije, novinari su pitali hoće li biti i dodatnih mjera za njezino ublažavanje, pri čemu je premijer ocijenio da je Vlada reagirala jako dobro u svim poljima i napravila jako puno. "Vlada analizira cijelu situaciju i kada bude spremna i situacija bude nalagala, intervenirat ćemo ponovo, i to će sigurno biti na korist građana i gospodarstva", izjavio je.