Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je dokument o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom o njihovu ulasku u Europsku uniju. Taj je dokument HAZU poslao predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću i premijeru Andreju Plenkoviću.

HAZU u svom memorandumu, kada je riječ o pregovorima sa Srbijom, navodi kako ta država treba prestati s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande. Sa Srbijom treba napraviti razgraničenje na Dunavu te aktualizirati neodgodivi povratak hrvatskoga katastarskog teritorija i Šarengradske ade pod suverenitet Hrvatske. Naime, kako stoji u memorandumu, "u procesu mirne reintegracije pogrešno je određena granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije koja je uvijek bila definirana i određena sredinom prirodnog toka Dunava od njegova ulaska u Hrvatsku na granici s Republikom Mađarskom do njegova izlaska iz Hrvatske na granici sa Srbijom". Kada je riječ o Šarengradskoj adi, HAZU podsjeća kako se na tom području nalaze izuzetno vrijedni i rijetki agroekosustavi i ekosustavi močvarnih područja s iznimnom biološkom raznolikosti, a u poljoprivredi se primjenjuje u Europi jedinstven sustav uzgoja stoke bez gospodara koja živi u Šarengradu.

Potrebno je, smatra HAZU, aktualizirati poštovanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora, kao što su zaštita recipročnih prava hrvatske manjine u Srbiji, a Hrvatima osigurati slobodno političko i kulturno organiziranje te djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Hrvatska osigurava srpskoj manjini. Akademici naglašavaju i potrebu definiranja položaja Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Hrvatska treba inzistirati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata.

Srbija treba vratiti dokumentaciju odnesenu iz vukovarske bolnice, otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihova dostojnog ukopa.

Srbija treba, ističe Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u memorandumu, priznati hrvatski etnički integritet Bunjevcima. Od Srbije treba tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici jer bi se to moglo shvatiti kao dio političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini. Srbija na svim razinama treba javno i nedvosmisleno priznati hrvatski jezik kao poseban i neovisan standardni jezik.

Treba inzistirati na odricanju Srbije od svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti. Srbija treba priznati agresiju na Hrvatsku, ponajprije plaćanjem štete počinjene u ratnom pohodu na Hrvatsku.



Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, HAZU ističe kako treba razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutačno suočeni "kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku".

BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava, napominje HAZU. Hrvatima treba osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. HAZU ističe kako BiH treba "priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima, osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet te odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Od Crne Gore, naglašava HAZU, treba tražiti zajamčene mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, potporu prijedlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom UNESCO-u.Treba konačno odrediti kopnenu granicu, a osobito razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih naroda. Treba aktualizirati potrebu poštovanja preuzetih obveza kao što je zaštita prava hrvatske manjine te stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su morali napustiti svoje domove. Crna Gora treba platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini i vratiti odneseno kulturno blago te zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla. "Crna Gora treba prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine te osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Hrvatska osigurava svojim manjinama", nabrajaju akademici.

U dokumentu HAZU-a navode se i pitanja vezana uz ekološke i gospodarske probleme s tim državama koje bi Hrvatska trebala riješiti u pregovorima prije ulaska tih država u Europsku uniju. Primjerice, navodi se potreba saniranja odlagališta otpada na području Neuma, zaštita voda Neretve te onemogućavanje dotoka plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev.