U svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u srijedu je predstavljena zanimljiva knjiga na mađarskom jeziku "Öszve eskettettek illyen egyezkedés mellett… Drávaszögi és szlavóniai református ígéretlevelek és házassági egyezségek", koju je uredila arhivistica Zita Jukić.

Posrijedi je knjiga koja se bavi ženidbenim ugovorima i isto takvim obećanjima pronađenima u Državnom arhivu u Osijeku. Nakladnik je Mađarski kulturni krug “Zrínyi”. O knjizi su govorili njegov novi predsjednik, doc. dr. sc. Denis Njari te dvije znanstvenice iz Pečuha, doc. dr. sc. Szabina Bognár i prof. dr. habil. Janka Theodóra Nagy, a razgovor s mađarskim gošćama vodila je studentica Karolina Hegedis. Njari je dao zanimljiv pogled na opstojnost mađarskih naseobina u istočnoj Slavoniji koju je obilježila kataklizma izazvana otomanskom invazijom i okupacijom, val doseljavanja Mađara nakon rekonkviste te manje poznati pokušaji hrvatske asimilacije. Autohtoni Mađari u Slavoniji živjeli su još od svojeg doseljenja u Panonsku nizinu, krajem 9. i početkom 10. stoljeća, na teritoriju od Donjeg Miholjca do utoka Drave u Dunav te uz dunavsku obalu sve do Iloka, u dubini od 20 do 30 kilometara. Otomansku su okupaciju preživjela samo četiri sela, Hrastin, Laslovo, Korođ i Retala, a opstala su zahvaljujući prelasku na kalvinsku vjeroispovijest. Naime, Turci su bili osobito neprijateljski prema katolicima. Govoreći o asimilacijskim pokušajima, Njari navodi inicijativu Hrvatskog sabora iz sredine 18. stoljeća da se stanovnici tih četiriju sela isele ili bar prevedu na katolicizam. O samoj se knjizi govorilo uglavnom na mađarskom, zbog čega je dio publike koji ne razumije jezik naših susjeda ostao kratkih rukava. D. Celing