Objavljeno 20. svibnja, 2022.
Ove ćemo godine premašiti brojku od 100 tisuća dozvola za rad, kaže Katić
Hrvatska u prosjeku svake godine izda 82.000 dozvola za boravak i rad, a pretežito je riječ o osobama iz daljih zemalja. Ove ćemo godine premašiti 100.000 dozvola za rad, i taj je broj svake godine sve veći.
Dosad je u Hrvatskoj odobreno 1028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata. Najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti je izazov zapošljavanje žena, što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera.
Izjavio je to između ostalog Žarko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, na konferenciji "Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada" održane u organizaciji Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena. Konferencija je okupila vodeće poslodavce na hrvatskom tržištu rada poput Rimac automobila, IKEE, Phillip Morris Internationala, Global Logica. Uz njih su se panelu pridružili Hrvatska udruga poslodavaca te Fima konstrukt - građevinska tvrtka.
"Novi susjedi"
Prisutne je pozdravila Ivana Radić uime udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga. Kadić Meškić je u ime Centra za kulturu dijaloga rekla je da unatrag nekoliko godina provode projekt "Novi susjedi" posvećen osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom.
"Cilj je ovog projekta integracija i uključenje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te jačanje interkulturalnog, prosperitetnog i demokratskog hrvatskog društva. Ovaj projekt prepoznalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Europska unija. Posebno treba istaknuti da od rane integracije na tržište koristi imaju izbjeglice, gospodarstvo, ali i društvo u cjelini", kazala je Nejra Kadić Meškić.
Panel Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti vodila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.
Milka Kosanović, direktorica odnosa s članovima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) kazala je: "Osobe koje dolaze u Hrvatsku dolaze iz situacija koje su teške. Traže bolji život, a najveća prepreka su nerazumijevanje i predrasude i s jedne i s druge strane, i za to je potrebna otvorenost. Poslodavci su često stigmatizirani kao oni koji radnu snagu žele iskoristiti, ali to nije točno."
Đurđica Brebrić iz tvrtke Fima Konstukt, koja ima iskustva sa zapošljavanjem stranih radnika i svim izazovima s kojima se susretala pri zapošljavanju stranih radnika, kaže da je bila strateška odluka i preživljavanje tvrtke koja, zahvaljujući stranoj radnoj snazi, uspješno posluje.
Katica Šamija iz Phillip Morris Internationala kaže: "Korporacija ima svoje sustave, svoja pravila. Svaki posao je jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje." Istaknula je da je jako važno imati strukturu, a kompanija na visokoj poziciji ima osobu koja se bavi različitošću i uključivanjem. "Različitost se potiče, različitost se poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije!" Različitost je omogućila da se PMI od isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije.
Konkurencija
Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je da dovođenje stranaca nije samo tehničko nego demografsko pitanje. Mi zaostajemo u dovođenju stranaca. "Različitost donosi neku novu boju u kompaniju jer, ako nemate tu komponentu, ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo učiniti puno kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je golema. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi, ne smijete spavati."
Ajna Harčević iz Rimac automobila: "Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Rimac automobili posluju već 13 godina i zapošljavaju 35 različitih nacionalnosti, ali smo prošli jako težak put u ovih 13 godina poslovanja. Naš brend je olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke i dalje su za neke aktivnosti nepremostive, npr. rad na daljinu izvan Europske unije se ne može regulirati, što bi trebalo biti moguće."
Lidija Jagić iz robne kuće IKEA opisala je njihova iskustva s azilantima. Ikea je na globalnoj razini donijela inicijativu "Bolji dom" te su na lokalnoj razini uveli program kojim omogućuju azilantima da na tri mjeseca iskuse rad u IKEI. Posebno su osjetljivi na majke s djecom, koje su posebno ranjiva skupina. Neki su azilanti ostali raditi, no to ovisi o kapacitetima u kompaniji. Istaknula je da je najvažnija komunikacija. Z. Rupčić
Najvažnije naučiti jezik jer to znači
i da poštuješ zemlju u koju si došao
Na drugom panelu Iskustva novih susjeda/osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama, koji je vodila Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, govorili su azilanti i osobe s međunarodnom zaštitom ispričale svoja iskustva u Hrvatskoj. Zainullah Ibrahimi u Hrvatsku je došao sa 16 godina iz Afganistana, nakon tragedije koja ga je zadesila. On danas planira upisati fakultet i rekao je da je najvažnije naučiti jezik jer to znači i da poštuješ zemlju u koju si došao. Aya Al Qubaitari potvrdila je da je jezik ključan i da je njezinoj integraciji jako pridonijelo zapošljavanje u IKEI u smislu poboljšanja jezičnih kompetencija. Izuzetno je važna podrška i razumijevanje kulturoloških razlika, što je potvrdio i Muhammed Yusuf Yalsiz, koji radi kao kulturni medijator i prevoditelj u Hrvatskom Crvenom križu. Muhammed je liječnik koji nakon tri godine života i rada u Hrvatskoj čeka odobrenje Hrvatske liječničke komore vezano uz nostrifikaciju njegove diplome koju je ostvario u Turskoj. Mirjana Vergaš iz UNHCR-a ima podosta iskustva s izbjeglicama te je naglasila da ljude koji su već došli u Hrvatsku treba zaposliti i omogućiti im integraciju u hrvatsko tržište rada. Određena skupina izbjeglica nema iskustva koja se traže na tržištu Europske unije. Oni su npr. imali iskustva u građevini, ali se u Hrvatskoj radi s drugim materijalima, s drugim strojevima, pa je njihovo iskustvo nedostatno. UNHCR ima iskustava s hrvatskim kompanijama koje omogućuju izbjeglicama stjecanje iskustva, a time i veću zapošljivost.
Pridonijeti poboljšanju standarda
Međunarodna mreža poslovnih žena je udruga koja se bavi promicanjem jednakosti poduzetnica i poslovnih žena, pružamo podršku, edukacije, umrežavanja, aktualiziramo tematiku poslovnih žena i poduzetnica u raznim sferama poslovanja. Osnovana je 2017. godine. Mreža se bavi aktivnostima za poboljšanje položaja poslovnih žena i žena poduzetnica na nacionalnoj i regionalnoj razini. www.mrezazena.com Centar za kulturu dijaloga-CKD, utemeljen 2015. godine u Zagrebu kao nevladina udruga kojoj je svrha pridonijeti poboljšanju kulturne i ekonomske kvalitete i standarda življenja građana i građanki kroz jačanje kulture dijaloga među pripadnicima različitih obilježja osobnog identiteta. www.ckd.hr