Svijet
ANALIZA ULASKA FINSKE I ŠVEDSKE U SAVEZ

Putin se pribojavao dolaska NATO-a u Ukrajinu, a sada mu on dolazi - s druge strane
Objavljeno 18. svibnja, 2022.
Rusija će sigurno pojačati cyber djelovanje kako bi unijela nesigurnost i oslabila NATO

Švedska i Finska, dvije tradicionalno neutralne skandinavske države, u srijedu su zbog invazije Rusije na Ukrajinu i službeno zatražile prijam u NATO, i to je jedna od najznačajnijih promjena sigurnosnog poretka Europe, ali i svjetskog međunarodnog poretka u posljednjih nekoliko desetljeća.



"Hrvatska bezrezervno podržava članstvo Finske i Švedske u NATO-u te je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu Mariju Nobilu upućen naputak za prihvaćanje aplikacije Finske i Švedske u Savez, a dobit će i punomoć Vlade za potpisivanje protokola koji će uslijediti ovih dana", najavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Integracijski procesi


U aktualnoj situaciji na sjeveru Europe nije zanemariva činjenica da Finska s Rusijom dijeli 1300 kilometara dugu granicu. Ante Letica sa zagrebačkog Instituta za praćenje hibridnih sukoba tvrdi da NATO ima politiku odvraćanja od sukoba i ono što će dobiti pridruživanjem Finske i Švedske paktu jest ono što on nikada do sada nije imao, a to je suverenost na Baltičkom moru.

"Ono protiv čega se Putin borio na sve načine i čega se pribojavao, da izbjegne dolazak NATO-a na granice Rusije, sada će mu doći s druge strane. Švedska i Finska iako nisu članice Saveza već su dulje vrijeme u integracijskim procesima s paktom, kao članice Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC) i Partnerstva za mir, tako da su već na neki način integrirane. Osim toga, imaju i dobro organiziranu i opremljenu vojnu silu da njima faktički NATO u ovom trenutku neće izravno ni trebati", smatra Letica dodajući da je Finska napravila puno toga da ojača svoju obranu i ima respektabilnu vojsku, kao uostalom i Švedska, tako da NATO neće imati potrebe za vođenjem spektakularnih akcija dovlačenja svoje tehnike na granicu s Rusijom. U prilog tome ide i činjenica da je Švedska najavila kako želi postati članica NATO-a, ali da neće tražiti stalne baze niti baze s nuklearnim naoružanjem na svom teritoriju. Za Europu i Europsku uniju pristupanje Finske i Švedske NATO-u znači jačanje sigurnosti i mira na kontinentu.

Letica to smatra normalnim procesom te naglašava da je Putin nepromišljenom i zločinačkom intervencijom u Ukrajini uspio ujediniti NATO koji je prije zaoštravanja ukrajinsko-ruskih odnosa bio u dosta teškoj situaciji. Na upit što bi se moglo očekivati od Rusije, Letica kaže kako bi radi svojih unutarnjih političkih i propagandnih potreba mogla dovući nešto oružja, raketnih sustava, prema tim dvjema zemljama, no drži kako to neće bitno poremetiti odnos snaga na tom području.

"Rusija na Baltičkom moru ima enklavu Kalinjingrad i tu su navodno instalirani raketni sustavi dalekog dometa, balističke rakete usmjerene prema EU-u i Americi, ali tu nema nekih problema. Imaju i uski koridor koji ih veže za Rusiju, no NATO će, prema svemu sudeći, poštovati međunarodni dogovor i neće učiniti ništa kako bi pokušao spriječiti opskrbu i promet između Kalinjingrada i ostatka Rusije. To bi eventualno mogao biti problem, no čini mi se da neće", pretpostavlja Letica.

Napominje kako je zanimljiva bila i Putinova reakcija kada mu je finski predsjednik tijekom nedavnog razgovora poručio da će podnijeti prijam u NATO. "Prema onome što su prenijeli mediji, finskog je državnika iznenadila Putinova tadašnja reakcija koja je bila u smislu ‘pa idite, što sad‘. Svima je jasno da Rusija u ovom trenutku konvencionalno ne može ugroziti nikoga. Tako da konvencionalnog djelovanja prema skandinavskim zemljama koje ulaze u NATO sigurno neće biti jer je Rusiju Ukrajina dobro ‘osakatila‘ i nema više snage. Vjerujem da neće biti nuklearnog rata što bi bilo pogubno za cijeli svijet. Znači, ostaje hibridno djelovanje, specijalne, obavještajne i cyber operacije, i to su mogućnosti da se pokuša izbaciti NATO iz ravnoteže. Smatram da će Rusi sigurno pojačati cyber djelovanje prema Finskoj i Švedskoj, ali i prema svim zemljama NATO-a i EU-a. Snažno će pojačati obavještajne i obavještajno-subverzivne operacije prema zemljama NATO-a i to će sve ukomponirati u specijalne operacije hibridnog ratovanja da bi unijeli što više nesigurnosti i nemira te kako bi oslabili taj blok koji je sada vrlo snažan", zaključuje Letica ponovivši da se Putinu dogodila noćna mora i da ga je strašno iznenadilo što se NATO iz jednog "knockdown" stanja u kojemu je bio, posebno u vrijeme Trumpa u Americi, tako izdignuo.

Samo manevar


"Iako se NATO angažirao vojno-tehničkom pomoći Ukrajini, važno je primijetiti da nakon Putinova podizanja pripravnosti nuklearnih snaga na najviši stupanj NATO nije odgovorio na taj način, već su čak išli na stupanj niže. I to je dobro jer znači da NATO ne želi sukob, posebno ne nuklearnim oružjem", pojašnjava Letica.

Za pristupanje Finske i Švedske NATO-u potreban je konsenzus svih članica i odobrenje njihovih parlamenata, no Turska, koja drži jugoistočno krilo NATO-a i prema Bliskom istoku, svoju podršku uvjetuje promjenom stavova skandinavskih kandidata prema Kurdskoj radničkoj partiji (PKK).

"Turska je u ovom slučaju tako nastupila zbog zaštite nacionalnih interesa. Oni imaju problem s Kurdima koji žive na prostoru pet zemalja, a nemaju svoju državu. PKK je trn u peti turskih sigurnosnih snaga, ali i politike. Kurdi su u Siriji i Iraku bili najvjerniji američki suradnici i kada se Trump odlučio na povlačenje, Kurde je ostavio na milost i nemilost. Turci, unatoč želji da ih vojno poraze, nisu uspjeli. Finci i Šveđani imaju liberalan odnos prema tim strukturama i Erdogan bi želio iskoristiti ovu situacija kako bi ih natjerao da redefiniraju svoje stavove. Međutim, Turci će postići dogovor s Amerikancima i to će ostati samo manevar i pokušaj Erdogana da zadovolji svoje interese", mišljenja je Ante Letica.

Tomislav Prusina
Gordan Grlić Radman

ministar vanjskih poslova

Hrvatska bezrezervno podržava članstvo Finske i Švedske u NATO-u te je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu Mariju Nobilu upućen naputak za prihvaćanje aplikacije Finske i Švedske u Savez, a dobit će i punomoć Vlade za potpisivanje protokola.

MILANOVIĆEV UVJET: IZBORNI ZAKON U BiH
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da će veleposlanika pri NATO-u Marija Nobila instruirati da bude protiv članstva Finske i Švedske dok se ne reformira izborni zakon u BiH. Milanović smatra da Hrvatska ne smije odustati od uvjetovanja članstva Finske i Švedske u NATO-u dok se ostvari izborna jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata. “To nije čin protiv Finske i Švedske, nego za Hrvatsku”, kazao je Milanović na konferenciji za novinare na Pantovčaku. Predsjednik smatra da se Hrvate u BiH kao politički entitet “razara” i da je u hrvatskom nacionalnom interesu da se to spriječi. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prošli je tjedan priopćilo da u tom slučaju Nobilo mora slušati Zrinjevac, a ne Pantovčak. Predsjednik je ustvrdio da Turska, koja se protivi ulasku ovim dvjema skandinavskim zemljama u Sjevernoatlantski savez, pokazuje kako se bori za nacionalne interese. Hrvatska se, smatra, ponaša suprotno.

TURSKA BLOKADA
Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a za dpa u srijedu. Sjevernoatlantsko vijeće nije stoga moglo donijeti odluku o početku pristupnog procesa. Turska ne može prihvatiti njihovo pristupanje NATO-u jer smatra da bi to kompromitiralo sigurnost NATO-a, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji optužuje Švedsku i Finsku da podržavaju terorizam. Podsjetimo da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao u ponedjeljak da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u obrambeni savez. “Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme”, objavio je Jens Stoltenberg u ponedjeljak nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.