Onečišćenje zraka godišnje rezultira prijevremenom smrću oko devet milijuna ljudi u svijetu, a stručnjaci upozoravaju na to da sve više ljudi umire i od posljedica trovanja olovom.

Otpad koji stvara čovjek, a nakuplja se u zraku, vodi i u tlu, rijetko ubija ljude odmah. Najčešće je s odmakom uzrok razvoja srčanih bolesti, raka, respiratornih problema, proljeva i ostalih teških bolesti. Kombinacija urbanizacije i onečišćenja zraka industrijskim procesima rezultirala je porastom od sedam posto smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem u razdoblju od 2015. do 2019., rezultati su analize podataka najnovije studije objavljene u online časopisu Lancet Planetary Health. Autori su analizirali i podatke iz studije pod nazivom Global Burden of Disease Sveučilišta Washington koja procjenjuje ukupnu izloženost onečišćenju i izračunava rizik od smrtnosti. Oni kažu da je utjecaj zagađenja na globalno zdravlje "još uvijek puno veći od negativnih utjecaja rata, terorizma, malarije, HIV-a, tuberkuloze, droge i alkohola". Onečišćenje zraka predstavlja "egzistencijalnu prijetnju ljudskome zdravlju i zdravlju planeta i ugrožava održivost modernih društava", stoji u izvješću.

"Glavni izvor kombinacije onečišćenja zraka i klimatskih promjena je izgaranje fosilnih goriva i biogoriva. Mi sjedimo u loncu u kojemu se kuha gulaš i polako gorimo", slikovito je pojasnio koautor izvješća Richard Fuller iz Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje i voditelj neprofitne organizacije Pure Earth, dodavši da kemijsko zagađenje šteti i bioraznolikosti, a to je još jedna velika globalna prijetnja. "No za razliku od klimatskih promjena, malarije ili HIV-a, zagađenju okoliša ne pridajemo previše pozornosti", upozorio je.

Svaka šesta prijevremena smrt u svijetu, a to je oko devet milijuna ljudi, posljedica je onečišćenja zraka. Ta se brojka nije promijenila od posljednje procjene iz 2015. Za usporedbu, COVID-19 je od početka pandemije ubio oko 6,7 milijuna ljudi u svijetu.

Istraživači su uočili smanjenje stope smrtnosti povezano s onečišćenjem zraka u zatvorenom prostoru, s nekvalitetnom pitkom vodom i neadekvatnim sanitarnim uvjetima. No u porastu su preuranjeni smrtni ishodi povezani s industrijalizacijom, kemijskim onečišćenjem i onečišćenjem vanjskog zraka, osobito u južnoj i istočnoj Aziji. Nova analiza konkretnije se bavi uzrocima onečišćenja te razdvaja tradicionalne zagađivače, poput dima od peći u zatvorenim prostorima ili kanalizacijskog otpada od modernijih zagađivača, poput industrijskog onečišćenja zraka i otrovnih kemikalija. U porastu je i kemijsko onečišćenje, a samo trovanje olovom uzrok je 900.000 smrtnih slučajeva godišnje. Smrtnost od tradicionalnih zagađivača globalno je u padu, no ostaje velik problem u Africi i nekim drugim zemljama u razvoju. Onečišćena voda, tlo i zagađen zrak u zatvorenom prostoru dovode Čad, Srednjoafričku Republiku i Niger među tri zemlje s najvećim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem.

Državni programi za smanjenje onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima i poboljšanje sanitarnih uvjeta pomogli su da se u nekim područjima smanji broj smrti. U Etiopiji i Nigeriji ovakvi su napori rezultirali smanjenjem broja smrtnih slučajeva za dvije trećine između 2000. i 2019. U međuvremenu je indijska vlada stanovnicima 2016. počela nuditi zamjenu peći na drva priključcima za plinske peći. Kada je riječ o onečišćenju zraka na otvorenom, neki veliki glavni gradovi postigli su određeni uspjeh, no u manjim gradovima razina onečišćenja i dalje raste.