Stopa inflacije u Europskoj uniji u travnju ove godine dosegnula je 8,1 posto na godišnjoj razini, dok je u eurozoni iznosila 7,4 posto, zadržavši se na rekordnoj razini, pokazali su najnoviji podatci europskog statističkog ureda objavljeni u srijedu.

Kao i u ostalim vodećim svjetskim gospodarstvima, inflacija u Europi snažno ubrzava rast, s obzirom na to da je u travnju prošle godine u EU-u iznosila dva posto, a u eurozoni 1,6 posto. Najveći utjecaj na ubrzanje inflacije dala je energija, čije su cijene u travnju na godišnjoj razini skočile za 37,5 posto, pridonijevši ukupnoj stopi inflacije s 3,7 postotnih bodova. Nastavio se i snažan rast cijena svježe hrane, koje su u travnju na godišnjoj razini porasle za 9,2 posto. Među EU članicama, najviše su u travnju porasle potrošačke cijene u Estoniji, za 19,1 posto te u Litvi, za 16,6 posto. Blizu je i Češka, sa stopom inflacije od 13,2 posto. U travnju je čak devet EU članica bilježilo dvoznamenkaste stope inflacije. U Hrvatskoj je stopa inflacije mjerena HICP-om iznosila u travnju 9,6 posto. Najnižu stopu inflacije u tom mjesecu imale su Francuska i Malta, obje od 5,4 posto, a slijedi Finska s porastom cijena od 5,8 posto, podatci su Eurostata.

“Hrvatska je u travnju sa stopom inflacije od 9,4 posto zabilježila najvišu stopu inflacije koju je imala do sada. I dalje, iako ne znam je li to kakva utjeha, a sigurno nije, ali treba to reći kao fakt, ne odstupamo značajnije od prosjeka. Inflacija nije specifikum Hrvatske, nego je globalna i najvećim dijelom egzogena i uvezena, jer se kretanje cijene energenata na međunarodnim tržištima reflektira i kod nas”, rekao je u srijedu ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić u izjavi nakon rasprave o rebalansu proračuna. Visoka inflacija, prema njegovim riječima, nagriza standard građana, posebno onih s niskim dohodcima kod kojih su često izdaci za hranu i energiju jedini ili prevladavajući. Ministar financija komentirao je i globalne najave središnjih banaka o povećanju kamata te izrazio nadu da se u tome neće otići predaleko, ocijenivši da za sada ne vidi izglednost takvog razvoja događaja. Marić kaže kako se može očekivati nastavak ubrzanja inflacije te podsjeća na Vladinu procjenu od 7,8-postotnoj prosječnoj stopi za cijelu godinu. Napomenuo je pritom da je trećina zemalja EU-a već u dvoznamenkastoj zoni. Upitan je li rješenje za borbu protiv inflacije i poskupljenja povećanje osobnog odbitka, što predlaže HUP, najavio je tek nastavak razgovora s poslodavcima.