Novosti
USTAVNI STRUČNJACI PROTIV UKIDANJA USTAVNOG SUDA

Smerdel: Milanovićeva ideja protivi se samoj biti demokracije
Objavljeno 18. svibnja, 2022.
Blagojević: Ustavni sud je korektivni i ograničavajući čimbenik u odnosu (i) na građane, i na vlast

Ustavni stručnjaci ocjenjuju lošom i apsurdnom ideju predsjednika Republike Zorana Milanovića da treba ukinuti Ustavni sud nakon što je taj sud proglasio neustavnim pitanja Mostovih referendumskih inicijativa o ukidanju COVID potvrda i "stožerokracije".



Odluka Ustavnog suda izazvala je burne reakcije u Mostu koji je poručio da je Ustavni sud ‘‘marioneta HDZ-a‘‘, dok je predsjednik Milanović otišao korak dalje i ocijenio kako su suci Ustavnog suda ‘‘napravili državni udar‘‘ te da je taj sud svojom odlukom dokazao da ga treba ukinuti. ‘‘Oni su se drznuli provjeravati mentalno stanje i prisebnost 400 tisuća hrvatskih građana koji su jasno tražili promjenu Ustava‘‘, komentirao je Milanović.

Loša ideja


Profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić u razgovoru za Hinu ocjenjuje da je Milanovićev prijedlog o ukidanju Ustavnog suda ‘‘loša ideja s lošom motivacijom‘‘. ‘‘Zbog Milanovićevog nezadovoljstva jednom odlukom koju je donio Ustavni sud ide se s retorikom da treba odmah ukinuti i tijelo koje je donijelo tu odluku. Kada bi se ukidala državna tijela jer netko nije zadovoljan njihovim odlukama, niti jedno više ne bi ostalo‘‘, smatra Palić, naglašavajući da se odluke državnih tijela moraju poštivati bez obzira na to slažemo li se s njima ili ne. Palić ističe da Ustavni sud kao državno tijelo ima svoje mjesto i ulogu u našem ustavnom uređenju, a ukidanjem tog suda otvorio bi se prostor da Hrvatski sabor bez ikakvih posljedica može donijeti neustavan zakon i da predsjednik može povrijediti ustavno obnašanje dužnosti, pa da u tom slučaju nema tijela koje bi odlučivalo je li se to dogodilo ili nije.

Uz to, Palić ukazuje kako u tom slučaju ne bi bilo ni tijela koje bi odlučivalo o povredama ustavom zajamčenih prava i sloboda, a o kojima odlučuje Ustavni sud te bi sav prostor, koji je pokriven njegovim nadležnostima, ostao potpuno otvoren. ‘‘U tom slučaju bi u našem pravnom sustavu mogli postojati zakoni i drugi akti koje su donijela državna tijela, a da ne postoji tijelo koje će preispitati jesu li ti akti ispravni‘‘, naglašava Hinin sugovornik. Palić pritom postavlja pitanja tko bi onda mogao zaustaviti provođenje referenduma o, primjerice, ukidanju PDV-a kada ne bi bilo Ustavnog suda.

Ustavni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta ističe da mora postojati brana ako postoji Ustav koji kao akt uspostavlja državu i politički te pravni sustav. ‘‘Ako postoji mogućnost u praksi da netko prekrši Ustav, onda mora postojati tijelo koje će utvrditi da se to dogodilo i ako se to i dogodilo onda i reagirati‘‘, smatra Palić, koji dodaje da je Milanović spominjao mogućnost ukidanja Ustavnog suda i prije. Dodaje i da Milanović kao predsjednik može pokrenuti inicijativu o promjeni Ustava kojim bi iz njega maknuo Ustavni sud i poslati je u Sabor na izglasavanje. ‘‘Međutim, Ustavni sud bi u samom startu zaustavio takvu promjenu Ustava i prije nego što bi se o njoj glasalo, kao i eventualnu ideju da se o tome odlučuje na referendumu‘‘, upozorava Palić.Slično razmišlja i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te nekadašnji član radne skupine za izradu Ustava RH Branko Smerdel, koji smatra da je Milanovićeva ideja apsurdna i protivna samoj biti demokracije. ‘‘Demokracija je vladavina većine, ali uz jamstva prava manjine, a tome Ustav služi kao brana jer pametni ljudi sami sebi uspostave branu da ne divljaju‘‘, smatra Smerdel.

Tko je sljedeći


"Izjava predsjednika Republike o ukidanju Ustavnog suda vrlo je problematična s aspekta diobe vlasti i uloge predsjednika u kontekstu te diobe, odnosno u kontekstu ustavnog položaja, ali i ustavne odgovornosti institucije predsjednika", tvrdi za Glas Slavonije Anita Blagojević, profesorica s katedre ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Drži neprihvatljivim da se ovakvim, ali i sličnim izjavama i pritiscima, primjerice (i) recentnom izjavom predsjednika vezanom uz DORH i ministra Banožića, narušava vjerodostojnost državnih institucija, ali i ionako narušeno povjerenje građana u institucije. "Ovakvim i sličnim izjavama predsjednik kao da čini sve da ne bude glavni faktor, odnosno jamac stabilnosti sustava, što je njegova ustavna uloga. Ustavni sud kao svojevrsna četvrta vlast odlučuje o vrlo bitnim pitanjima, kao što su nadzor ustavnosti, rješavanje ustavnih tužbi, odlučivanje u kontekstu referendumskih inicijativa, odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike itd., i posve sigurno su njegove odluke podložne kritici, pa i povremenim idejama o tome da ga treba ukinuti", smatra profesorica Blagojević, napominjući da bez obzira na to koliko bili (ne)zadovoljni radom Ustavnog suda, to je institucija koja je nužna u demokratskom sustavu, koja je čuvar Ustava, koja je korektivni i ograničavajući čimbenik u odnosu (i) na građane, i na predstavnike vlasti. "Svojom izjavom da instituciju koja mu trenutno smeta treba jednostavno ukinuti, predsjednik Milanović šalje lošu poruku svima, i građanima, i institucijama, pa i ovakvim neovisnim, koje se možda pitaju – tko je sljedeći?" zaključuje Blagojević.

Tomislav Prusina
”MIJENJATI NAČIN IZBORA SUDACA”
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) izjavila je u utorak da Ustavni sud ne treba ukinuti, ali se trebaju mijenjati kriteriji za izbor ustavnih sudaca jer, smatra, odluke Ustavnog suda o Mostovim pitanjima su “pravni nonsens o kojemu će studenti učiti kao primjer loše prakse”. Saborski zastupnici Mosta i predstavnici iz dviju inicijativa o ukidanju COVID potvrda i “stožerokracije” izrazili su nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda ocijenivši da se radi o parapolitičkom tijelu koje nakon takve odluke nema smisla niti postojati. Predsjednik Mosta Božo Petrov smatra da su referendumske inicijative bile “čiste kao suza” te utemeljene na pravnim argumentima kao i na Ustavu, a što su suci Ustavnog suda i znali. Smatra da su tom odlukom ustavni suci vratili “dug” HDZ-u i SDP-u te ih nije briga za građane, izravnu ni parlamentarnu demokraciju.

Đorđe Gardašević

ustavni stručnjak

SUD TREBA NASTAVITI

GRADITI I UNAPRIJEĐIVATI

Milanovićev prijedlog o ukidanju Ustavnog suda prokomentirao je za Hinu i ustavni stručnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević. ‘’Ustavni sud RH je u svojoj dosadašnjoj praksi donio neke jako dobre i neke ne tako dobre odluke, odnosno obrazloženja svojih tumačenja. Ipak, smatram da Ustavni sud, kao i sve ostale institucije, treba nastaviti graditi i unaprjeđivati.” “Dobar način za to je kritičko, prvenstveno znanstveno preispitivanje njegovih odluka. Kao instituciju, Ustavni sud nikako ne bih ukidao jer u perspektivi on može i mora biti jedna od važnih kočnica i ravnoteža prema tri temeljne grane vlasti u državi’’, zaključio je Gardašević.

Možda ste propustili...