Velike su razlike u cijenama vrtića u Hrvatskoj, pa roditelji - ovisno o sufinanciranju gradova - plaćaju od 200 pa sve do 900 kuna za jedno dijete u 10-satnom vrtićkom programu. Pokazalo je to najnovije istraživanje portala gradonačelnik.hr

Umag, Belišće, Vrlika i Obrovac i dalje su jedina četiri hrvatska grada koja su svoj djeci osigurala besplatan smještaj u vrtiću, Opatija i Sinj jedini su, uz ta četiri, u kojima roditelji ne plaćaju vrtić za svog drugog vrtićarca, a besplatan vrtić za treće dijete standard je koji osigurava sad već više od 70 gradova koji su se uključili u istraživanje, kao i u anketu o demografskim mjerama koju je proveo Središnji državni ured za demografiju.

Osim Belišća, koje je još prije tri godine sve roditelje oslobodilo plaćanja vrtića, najveći iskorak napravili su u Kutini i Donjem Miholjcu, u kojima je cijena vrtića za prvo dijete snižena za više od 60 posto, te u Gospiću, Valpovu i Bjelovaru, koji su se tako svrstali među gradove s najpovoljnijim cijenama vrtića u zemlji. U Donjem Miholjcu roditelji za cjelodnevni boravak svog prvog djeteta u vrtiću plaćaju samo 200 kuna, u Kutini 239, Valpovu 350, Gospiću 358, a u Bjelovaru 400 kuna. Roditelji u Iloku plaćaju 272 kune. Među slavonskim gradovima s najnižim cijenama vrtića za prvo dijete su i Orahovica (440 kuna), Slatina (462 kune) i Vukovar (490 kuna).

Dio gradova cijene određuje po dohodovnom cenzusu roditelja, pa se one za prvo dijete u obitelji kreću u rasponu od stotinjak do više od 700 kuna. U Slavonskom Brodu najniža cijena za prvo dijete je samo 118 kuna, a najviša 630. U Zagrebu roditelji s najnižim primanjima plaćaju 150 kuna, oni s najvišimo 600, u Dubrovniku se cijene kreću od 250 do 550 kuna, Belom Manastiru od 296 do 492 kune…

Kako navodi portal gradonačelnik.hr, analizirajući podatke iz svih gradova, i dalje su uočljive goleme razlike i neujednačenost u ekonomskim cijenama vrtića, koje se kreću u rasponu od 1120 kuna u Čakovcu i oko 1300 u Donjem Miholjcu i Orahovici pa do 3888 u Cresu i 3969 u Malom Lošinju. No zato su upravo Cres i Mali Lošinj među gradovima koji u najvišem postotku sufinanciraju troškove vrtića kako bi smanjili opterećenje roditelja. Osim četiri grada koja u stopostotnom iznosu financiraju rad svojih vrtića, po stopi sufinanciranja opet se izdvajaju Kutina i Donji Miholjac, koji sufinanciraju 87,8 odnosno 85 posto ekonomske cijene vrtića, potom Mali Lošinj s 84 posto, Cres i Valpovo sa 83, Bjelovar sa 82,5, Gospić sa 82, Opatija sa 81,3, Hvar i Komiža sa 81 te Metković s 80,4 posto sufinanciranja. U odnosu prema 2018., najveći iskorak i povećanje sufinanciranja cijene vrtića napravio je Grad Bjelovar – 2018. sufinancirao je 54,4 posto ekonomske cijene, a sada 82,5. Tu su još Kutina, koja je povećala sufinanciranje sa 65,1 posto na 87,8 posto, Orahovica - sa 50 na 67,3 posto i Donji Miholjac - sa 64,3 na 85 posto.