Novosti
PARLAMENTARCI O FINSKOJ I ŠVEDSKOJ U NATO-U

U Saboru uz Milanovića
jedino Most, ostali su za
jačanje sigurnosti Europe
Objavljeno 16. svibnja, 2022.
HDZ, socijaldemokrati, Centar, GLAS, SDP, Možemo! i drugi otvoreno podupiru Skandinavce

Nakon što su Finska i Švedska i službeno najavile podnošenje zahtjeva za ulazak u NATO, o čemu bi se raspravljalo krajem lipnja na samitu ovog vojnog saveza, Turska je iznenadila svojim ultimatumom. Turska od Finske, a izričito Švedske, traži da u svojim državama prestanu podržavati kurdsku militantnu skupinu PKK, da ukinu zabranu izvoza Turskoj te pruže jasna sigurnosna jamstva ako žele tu potporu.



Sporan stav


U NATO-u pak smatraju da turski prigovori neće odgoditi proces pristupanja Finske i Švedske. Iako su članice EU-a izrazile jedinstvo u podršci Finskoj i Švedskoj kod ulaska u NATO jer smatraju da će to pojačati sigurnost na kontinentu, pitanje je što će se idućih mjesec dana događati na ratištu u Ukrajini, kakve će posljedice imati sankcije na Rusiju te hoće li Vladimir Putin krenuti s ucjenama pojedinih država EU-a da još jednom "razmisle" o podršci, posebno onih koje su ovisne o ruskoj nafti i plinu. Mnogo je otvorenih pitanja i mogućih scenarija da bi se već sada moglo uzeti sve zdravo za gotovo.

Hrvatska dva stupa vlasti imaju, međutim, i u ovom slučaju različite stavove. Dok Vlada bezuvjetno podržava pristupanje Finske i Švedske NATO-u, predsjednik Republike Zoran Milanović traži da Sabor ne glasa za proširenje Sjevernoatlantskog saveza odnosno da se hrvatski glas uvjetuje rješavanjem pitanja Hrvata u BiH. Premda njegov glas u ovom slučaju nije bitan niti presudan, ne treba zanemariti činjenicu da će njegovi sporni stavovi, koje je pokazao i oko zahtjeva za pomilovanje bivših članova Udbe osuđenih na zatvorske kazne zbog ubojstva, ostaviti utjecaja na vanjskopolitički ugled naše države.

Koliko god Milanović ucjenivao i prijetio kako će za njega oni koji dignu ruku u Saboru za proširenje NATO-a biti izdajnici, zastupnici u hrvatskom parlamentu o tome će se morati izjasniti. Kako će to učiniti, pitali smo sve saborske klubove i prema odgovorima onih koji su se izjasnili vidljivo je da podržavaju ulazak Finske i Švedske u NATO.

Zastupnici HDZ-a glasat će za pristupanje i to je na tragu onoga što zastupa njihov stranački predsjednik i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Jedan od najbrojnijih oporbenih klubova - Klub socijaldemokrata - također će podržati ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez. "NATO je kao obrambeni savez jamac mira i stabilnosti. Dobiti još dvije članice koje imaju vrlo ozbiljne oružane snage veliki je dobitak. Stoga će naš klub zastupnika glasati za primanje Finske i Švedske u NATO. Što se najava i izjava predsjednika Milanovića tiče, mislim da je pogrešno voditi vanjsku politiku preko medija kao i voditi se načelima ucjene. Takav pristup u konačnici nikome neće koristiti, a najmanje Hrvatima u BiH kojima svi želimo pomoći", odgovorio je Domagoj Hajduković.

I zastupnice Kluba Centra i GLAS-a - Marijana Puljak, Dalija Orešković i Anka Mrak-Taritaš - glasat će za. "Finska i Švedska su prijateljske zemlje, članice EU-a i ako i kada izraze želju za ulaskom u NATO, zaslužuju podršku na tom putu. U smislu integracije u sustav NATO-a su i u vojnom i u političkom smislu spremne i kompatibilne, a njihovim ulaskom jača se sigurnosna slika cijele Europe što je korisno i za Republiku Hrvatsku", ističu.

Demokratska volja


Članovi Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista glasat će za ratifikaciju pristupnog ugovora NATO-u u slučaju da Finska i Švedska to zatraže, naglašavaju iz tih stranaka, smatrajući da ulazak tih razvijenih, demokratskih i nama partnerskih i prijateljskih država u NATO znači obostranu korist i za njih, i za EU, odnosno NATO, ali i za Hrvatsku. "Ujedno je to i poštovanje demokratske volje građana tih dviju zemalja. Europi danas treba zajedništvo i solidarnost u ovim turbulentnim vremenima gdje se stubokom mijenja geostrateška i sigurnosna slika svijeta", poručuju.

Šef SDP-a Peđa Grbin izjavio je da je njegova stranka apsolutno za Švedsku i Finsku u NATO-u. "Ali zašto ne bismo dali prostora predsjednikovoj inicijativi, koliko god netko o njoj imao dvojbe, da vidimo hoće li imati rezultata", odgovorio je Grbin.

Iako odgovore iz drugih saborskih klubova nismo dobili, iz njihovih javnih istupa da se naslutiti da zeleno-lijeva platforma Možemo! neće biti protiv podrške skandinavskim zemljama, dok se ista poruka mogla čuti od Domovinskog pokreta. U javnosti su jedini tako uz Milanovića ostali zastupnici Mosta. Nikola Grmoja smatra da je ovu situaciju doista potrebno iskoristiti za rješavanje statusa Hrvata u BiH. "Sigurno nećemo moći biti ‘za‘ ako međunarodna zajednica ne riješi gore navedeno pitanje", poručio je Grmoja.

Nema dvojbe da će unatoč Milanoviću Sabor većinom ratificirati ulazak Finske i Švedske u NATO kao što je to učinio 2016. za Crnu Goru, a 2019. potpisao sporazum sa Sjevernom Makedonijom za njezino pristupanje Sjevernoatlantskom savezu.

Tomislav Prusina
ŠTETNA VANJSKA POLITIKA PREDSJEDNIKA
Komentirajući Milanovićeve istupe hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da oni Hrvatsku stavljaju u kut. “Mi koristimo dijalog i razumijevanje, problematika Hrvata u BiH traje više od dva desetljeća. Mi smo angažiraniji za prava Hrvata u BiH, a on se sad sjetio... Ovo je neviđeno i nema nikakve veze s ulogom predsjednika u Ustavu, cilj je destabilizacija Hrvatske. Ovo je zloupotreba Hrvata u BiH. Možda ima želju da ni Hrvatska ne ostvari svoje interese”, poručio je premijer. Plenković kaže kako nije primijetio da je, osim Milanovića, itko u Savezu protiv članstva i širenja NATO-a. “To je specifičnost. Takav stav protiv proširenja je proruski stav, a to je očito on jedini izgovorio, to je za javnost važno, a da o kritikama i ucjenama Ukrajini ne govorim. To je za nas štetno u vanjskopolitičkom sustavu”, ocijenio je premijer.

MILANOVIĆ: RAZLOG SU OSOBNE AMBICIJE
Predsjednik Milanović rekao je u ponedjeljak da premijer Andrej Plenković zbog osobnih ambicija u institucijama EU-a ne želi podržati njegov stav da se pristupanje Švedske i Finske NATO-u uvjetuje izmjenama izbornog zakona u BiH. Milanović danima uporno ponavlja da bi Hrvatska trebala blokirati Finsku i Švedsku dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH kako bi se spriječilo da brojniji Bošnjaci preglasaju tamošnje Hrvate. Milanović je rekao da cijenu Plenkovićevih planova plaća cijela zemlja, no drži da bi se izborni zakon mogao izmijeniti prije izbora u BiH u listopadu kada bi hrvatski stav bio “jasan, zajednički, koherentan”. Smatra da Hrvatska neće trpjeti nikakve posljedice ako se “jasno, glasno, gromko i muški” zauzme za prava Hrvata u BiH, za razliku od hrvatske vlasti u 90-ima kojoj su prijetile međunarodne sankcije.

Možda ste propustili...

PANDEMIJSKI VAL PODVARIJANTI OMIKRONA

Simptomi blagi, ali ne moraju biti i posljedice

DRUŠTVENE PROMJENE I ODLUKE O POTOMSTVU

Sve se manje žena odlučuje rađati prije tridesete godine

OTVORENO PISMO PREMIJERU ANDREJU PLENKOVIĆU

Socijaldemokrati bi smjenu Beroša

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

30 GODINA OD NAJVEĆE RAZMJENE ZAROBLJENIKA

Najmlađi razmijenjeni logoraš imao je 16 godina, najstariji 67

2

KULTURNI TURIZAM

Slavonijom se putuje s osmijehom

3

SANDA ERDELEZ, DEKANICA NA SVEUČILIŠTU SIMMONS

Ljudi za informacijama ne
tragaju, nego nalete na njih