U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40 tisuća tona tekstilnog otpada, samo u Zagrebu sedam tisuća tona. No uvjeti da se taj otpad maksimalno iskoristi ne postoje, pa tako primjerice tvrtka Regeneracija uvozi tekstilni otpad iz Italije, Slovenije i Austrije. Naime, od šest tisuća tona, koliko iznosi kapacitet prerade tvrtke, samo četvrtinu mogu prikupiti u Hrvatskoj. Regeneracija je jedna od četiri tvrtke Krapinsko-zagorske županije, uz Valoviti papir Dunapack, Vetropack Stražu i Stražaplastiku, koje je Hrvatska gospodarska komora (HGK) okupila u Zaboku u prostorima tvrtke Valoviti papir Dunapack na okruglom stolu Primjeri uspješne provedbe kružnog gospodarstva u tvrtkama Krapinsko-zagorske županije.

Cilj događanja bio je predstaviti kako se tvrtkama koje primjenjuju principe kružne ekonomije višestruko isplati organizirati poslovanje koje s jedne strane i dalje donosi prihode, ali s druge strane bitno utječe na očuvanje okoliša. Ovakav je način poslovanja i "staro" rješenje za novi problem. Naime, poteškoće oko nabave i cijena sirovina itekako se mogu ublažiti korištenjem sekundarnih sirovina: otpadni metal, otpadni papir, otpadni stakleni krš, otpadna plastika i sl. Cilj okrugloga stola bio je i uz pomoć institucija otkloniti zapreke u procesu dostave otpada reciklažeru i u procesu odvajanja.

"Tvrtke pokazuju da su spremne i u daljnja ulaganja. Treba im veća raspoloživa količina otpada koji je kvalitetno sortiran", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, koja je istaknula prijedlog HGK da se kreira nacionalni Akcijski plan za kružno gospodarstvo. Odvojeno skupljanje papira ima najdužu tradiciju odvajanja i prikupljanja otpada u Hrvatskoj te većina potrošača ima naviku odlaganja papira u poseban spremnik.

Zvonimir Čuljak, direktor tvrtke Valoviti papir - Dunapack, rekao je da je postotak recikliranja papira u zapadnoj Europi i do 99 posto, u Hrvatskoj smo na 70 posto. "U nas je sustav gospodarenja otpadom u začetku. Imamo zakonski okvir, ali trebamo doći na razinu da svatko od nas razmišlja o tome. Ili bi možda netko to radio, ali ne zna kako i nema gdje", rekao je Čuljak. Direktor tvrtke Regeneracija Anđelko Švaljek komentirao je podatak da se manje od jedan posto tekstila na svijetu reciklira. "Izgleda da su sjajna vremena tek pred nama", rekao je Švaljek. "Ne vidimo smisao u tome da vozimo kontejnere s Novog Zelanda da bismo napravili tepih, što također zagađuje, ako se to može lokalno realizirati", rekao je Švaljek.

Širu sliku zakonodavstva i dobrih praksi predstavili su Olga Pozlević iz Europske komisije koja je govorila o Akcijskom planu za kružno gospodarstvo i regulativi za ekološki dizajn za održive proizvode, dok je Clemens Rosenmayr iz Austrijske gospodarske komore istaknuo da i u Austriji u slučaju reciklaže plastike prednjači industrija jer se čak 98 posto otpadne plastike u industriji reciklira, a puno je više izazova u potrošačkoj sferi.Z.Rupčić