Objavljeno 14. svibnja, 2022.
Cement je, primjerice, poskupio za 35, a armaturno željezo za 150 posto, građevinari upozoravaju da kumuliraju nove gubitke
Vlada RH idućeg bi tjedna mogla donijeti odredbu s obvezujućim učinkom s kojom će građevinskoj operativi, ali i investitorima biti jasnija metodologija prema kojoj će se priznavati razlika cijena građevinskih proizvoda koji se koriste u realizaciji projekata ugovorenih i financiranih iz fondova Europske unije. Građevinska je industrija s ekstremnim rastom cijena građevnog materijala i proizvoda suočena od jeseni 2020., a problemima u dobavnim lancima koje je izazvala pandemija poslije se pridružilo poskupljenje goriva, rast cijene rada te dodatno agresija na Ukrajinu. Cijene se sada mijenjaju na dnevnoj bazi.
U Našicama, u sjedištu tvrtke Nexe, u petak je održan radni sastanak na kojemu je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet, predstavnicima građevinskih tvrki s područja Osječko-baranjske županije predstavila Metodologiju izračuna razlike u cijeni u građevinarstvu. HGK je, naime, dovršio projekt indeksacije cijena građevnog materijala, što smatra bitnim za rješavanje problema rasta cijena materijala i realizaciju građevinskih radova. Napravljen je popis od stotinjak građevnih materijala i proizvoda, a riječ je o većini materijala kojima se posljednjih godinu dana podizala cijena.
"Zbog teške situacije u kojoj se nalaze građevinari, izazvanoj velikim poskupljenjima, svojevremeno smo radili na donošenju Vladina zaključka koji javnim naručiteljima preporučuje da iziđu u susret izvođačima radova ako su im troškovi znatno povećani. Obišli smo sve relevantne građevinske firme, javne i sektorske naručitelje te kontrolna tijela kako bi dokument sagledao problematiku sa svih aspekata. Zatim smo u suradnji s odvjetničkim uredom izradili smjernice za provedbu zaključka i održali radionice", kaže Čagalj.
No poduzetnici smatraju da, ako i ovaj put sve ostane samo na zaključku, dakle bez odredbe obvezujućeg učinka, to neće biti od koristi. Građevinari upozoravaju kako mnogi od njih, posebice oni manji, koji nemaju dovoljnu akumulaciju kapitala, neće moći prebroditi ovu situaciju. S druge strane, dio je investitora spreman odustati od planiranih projekata. Među njima je i Nexe, kojemu je recentna situacija s poskupljenjem dovela u pitanje isplativost investicije za budućnost, a to su projekti koji bi u njihovim pogonima doveli do redukcija emisija CO2.
Zbog konstantnog rasta ulaznih troškova cement je, primjerice, poskupio za 35, a armaturno željezo za 150 posto, građevinari kumuliraju nove gubitke i pitaju se hoće li situacija eskalirati do te mjere da više neće moći ispunjavti svoje obveze. Otprije je poznato kako nedostaje i građevinskih radnika.
"Uspostavljamo metodologiju i indekse kretanja veleprodajnih cijena građevnog materijala. U kontaktu smo s proizvođačima i trgovcima građevnog materijala s ciljem prikupljanja najnovijih podataka, tako da će upravo ti indeksi koje smo kao Komora pripremili omogućiti naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni", navela je Mirjana Čagalj.
Dario Kuštro
MANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA NEGO LANI
U Hrvatskoj su u ožujku ove godine izdane 1032 građevinske dozvole, što je 7,9 posto manje nego u ožujku prošle godine, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u petak. Prema vrstama građevina, 88,9 posto dozvola, ili njih 918, izdano je za zgrade, a 11,1 posto, ili 114, za ostale građevine. Statistika pokazuje da je u odnosu prema ožujku lani broj građevinskih dozvola izdanih za zgrade manji 0,5 posto, a za ostale građevine pao je za 42,1 posto. Dozvolama izdanima u ožujku ove godine predviđena je vrijednost radova od 3,35 milijarde kuna, što je 7,9 posto više nego u ožujku 2021.