U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Osijek u petak je održan znanstveni skup "Od Strossmayera do danas - demografska slika Hrvatske", s kojega je poručeno kako je našoj zemlji nužna dugoročna populacijska politika neovisna o nositeljima vlasti.

"Hrvatska treba oblikovati dugoročnu populacijsku politiku neovisno o nositeljima političke vlasti, što sažeto znači da Hrvatska mora oblikovati pronatalitetnu i imigracijsku politiku te politiku što ravnomjernijeg razmještaja stanovništva u prostoru", kazao je akademik Anđelko Akrap tijekom svoga predavanja "Hrvatska u demografskoj perspektivi".

Upozorio je da se zbog problema s dugogodišnjim nepovoljnim demografskim procesima u budućnosti mogu očekivati smanjeni priljev radne snage u Hrvatskoj, gospodarska struktura koja ne pogoduje budućem razvoju i mnogo sličnih problema. "Iako je to lako govoriti, treba imati na umu da to zahtijeva financiranje. Hrvatsko društvo morat će se suočiti s problemima nastalim zbog nepovoljnih demografskih procesa. Koliko se smanjuje priljev u obrazovni sustav, manje ljudi pristiže sa suvremenim znanjima, manje je potrebnog kapaciteta u obrazovnom sustavu, a sve će istaknutiji problemi biti i u mirovinskom i zdravstvenom sustavu", upozorava Akrap. Navodi također kako dnevna politika govori da su to problemi visokorazvijenih zemalja, no ističe da Hrvatska ima specifičnu sliku, a to je jaka stoljetna emigracija. "Smanjenje broja stanovnika tako se ne događa samo zbog manjeg broja živorođenih nego i zbog iseljavanja, što znači ‘demografsko starenje odozdo‘. Cijelo hrvatsko društvo treba steći svijest da je to problem koji treba rješavati jer je naše stanovništvo ‘demografski bolesno‘", smatra Akrap. Drži to normalnim procesima u svim zemljama i oni koje to prije počnu rješavati, imaju povoljnije šanse, a Hrvatska mora naći sredstva za financiranje populacijske politike.

"Posao demografa nije brojenje rođenih i umrlih, to rade matičari. Demografija prati dio ukupnog razvoja, ekonomski razvoj, u što su utkani ljudski potencijali, odnosno ljudi koji će biti nositelji razvoja. To je neodvojivo jedno od drugoga. To je niz mjera koje se isprepleću. U hrvatskim velikim gradovima to je zapošljavanje ljudi i stambena problematika te socijalna sigurnost ljudi koji se odlučuju na potomstvo, a za manje razvijene krajeve potrebna je druga politika, poreznog rasterećivanja i privlačenja investicija s manjim poreznim optetećenjima", zaključio je Akrap. Govoreći o rješenjima, rekao je kako Hrvatska ne može imati iste mjere kao Švedska, jer je riječ o drugim uvjetima života i razlici u razvijenosti.

Voditeljica i upraviteljica Zavoda HAZU-a u Osijeku, akademkinja Vlasta Piližota, konstatirala je kako je istočna Hrvatska u postotku izgubila najviše stanovnika te se nada da će preporuke s ovog skupa poslužiti onima koji donose političke odluke da se poduzme i više nego sada.