Objavljeno 12. svibnja, 2022.
Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin rekli su u četvrtak da Finska ne smije odgađati podnošenje zahtjeva za članstvom u NATO-u, što je velika promjena finske politike potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu.
Švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u savezu.
Dvije zemlje desetljećima su vjerovale da će mir najbolje sačuvati ako se ne svrstaju ni na koju stranu.
Njihov pristupni proces vjerojatno će biti puno kraći od dosadašnjih.
Premda ne postoji definirani vremenski rok, postoje koraci u procesu koje će dvije zemlje morati slijediti.
Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvom
Dužnosnici NATO-a i diplomati rekli su da bi idealno bilo da dvije zemlje podnesu zahtjeve za članstvom zajedno, najvjerojatnije pismima poslanima sjedištu NATO-a, kako bi se pojednostavilo birokratsku proceduru.
Sastanak saveznika
Predstavnici 30 saveznika sastat će se u Bruxellesu kako bi raspravili o zahtjevima i najvjerojatnije ih prihvatili.
Dok se od mnogih aspiranata za članstvo, poput Ukrajine i Gruzije, tražilo da provedu reforme da bi se njihove zahtjeve moglo prihvatiti, Finsku i Švedsku smatra se uspješnim demokracijama koje imaju vojske koje ispunjavaju standarde NATO-a.
Početak pregovora o članstvu; razmjena 'bračnih zavjeta'
To će se vjerojatno dogoditi u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i potrajati samo jedan dan za svaku zemlju, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete Washingtonskog ugovora kojim je 1949. utemeljen NATO.
Već se smatra da dvije zemlje "pridonose sigurnosti sjevernoatlantskog područja", kako ugovor nalaže.
Zatim slijedi razmjena, kako se neformalno kaže, "bračnih zavjeta", odnosno dužnosnici iz Helsinkija i Stockholma bit će upitani hoće li podržati NATO-ovo obećanje o kolektivnoj obrani po kojem je napad na jednog saveznika napad na sve.
Morat će pristati i da plaćaju svoj udio u proračunima NATO-a, sudjelovati u obrambenom planiranju i obećati da će poštovati pravila o povjerljivosti informacija.
Novi sastanak predstavnika NATO-a
Trideset saveznika vjerojatno će odobriti članstvo Finske i Švedske i dati im promatrački status na svim savezničkim sastancima. No one još ne bi bile obuhvaćene kolektivnom obranom.
Ratifikacija
Svi saveznički parlamenti moraju ratificirati pristupanje dviju zemalja koje su odobrile nacionalne vlade. To može potrajati do četiri mjeseca do godinu dana, ovisno o izborima, birokratskim odgodama i ljetnim stankama. Nakon što svi saveznici polože instrumente o ratifikaciji, Finska i Švedska moraju također položiti svoje instrumente o pristupanju NATO-u u State Departmentu, čime napokon postaju članicama Sjevernoatlantskog saveza. (Hina)
Kremlj kaže da je finsko pridruživanje NATO-u 'definitivno' prijetnja Rusiji
Kremlj je rekao u četvrtak da potez Finske da se pridruži NATO-u "definitivno" predstavlja prijetnju Rusiji i da širenje vojnog saveza neće učiniti Europu ili svijet stabilnijima.
Obraćajući se novinarima putem konferencijskog poziva, glasnogovornik kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su koraci koje je poduzela Finska da se pridruži NATO-u razlog za žaljenje i razlog za simetričan odgovor.
Finski predsjednik i premijerka rekli su ranije u četvrtak da njihova zemlja mora predati zahtjev za članstvom u vojnom NATO savezu "bez odgađanja".
Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 km dugu granicu i tešku prošlost, postupno je pojačavala suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine.
Finska javna potpora pridruživanju NATO-u rekordno je porasla tijekom posljednjih mjeseci, a posljednja anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u a samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu godinama se kretala oko 25 posto prije rata u Ukrajini.