Magazin
ENERGETSKI RESURSI I KLIMATSKE PROMJENE

Bez ugljena svijet bi još bio u kamenom dobu
Objavljeno 7. svibnja, 2022.
EKOLOGISTI ODLUČNI: UGLJEN JE I DALJE NAJVEĆA PRIJETNJA GLOBALNIM KLIMATSKIM CILJEVIMA

Ni jedna ozbiljnija rasprava u globalnom zatopljavanju i aktualnim klimatskim promjenama ne prolazi bez prozivanja klasičnih i tradicionalonih fosilnih goriva čija se uporaba i dalje općenito drži kao najodogovorniji faktor za sve što se posljednjih desetljeća događa sa zagađenjem atmosfere, porastom prosječne temperature na Zemlji i općenito efektom staklenika koji prijeti globalnoj katastrofi civilizacije u kojoj i u kakvoj živimo, radimo, razvijamo se i napredujemo ubrzanim koracima u budućnost.



Fosilna goriva su dakle na stupu srama, a jedno od najprozivanijih, uz naftu i plin, svakako je i "njegovo crno visočanstvo" ugljen. Naglašavamo "crno visočanstvo", jer je upravo ugljen bio u 18. i 19. stoljeću glavni energetski pokretač industrijske revolucije čije i pozitivne i negativne aspekte baštinimo do današnjih dana. Drugim riječima, slobodno se može zaključiti da bez ugljena ne bi bilo svijeta kakvog danas poznajemo. Cinici među nama spremno će kazati da bi bez ugljena ostali u "kamenom dobu", što je naravno pretjerivanje, ali, metaforički gledano, nije daleko od istine. No što je s ugljenom danas, zašto mu prijeti ostanak u Zemljinoj utrobi (gdje su zalihe još uvijek goleme!), zašto su ekologisti protiv njegove uporabe i zašto mnoge zemlje na valu kojekakvih (ne)učinkovitih klimatskih dogovora nastoje smanjiti proizvodnju ugljena i njegovo korištenje, tražeći nove mogućnosti zadovoljavanja sve većih energetskih potreba? U kratkoj rekapitulaciji situacije s ugljenom, svjetske agencije, uključujući i našu Hinu, elaboriraju taj problem s više aspekata. Prenosimo jedan od sažetaka.

RUDAČA NA CRNOJ LISTI


Mnoga relevantna istraživanja navode da se broj elektrana na ugljen u cijelom svijetu smanjuje, no pritom se opetovano upozorava kako je ovo fosilno gorivo još uvijek najodgovornije za globalno zatopljenje te i dalje stvara rekordne emisije CO2, ugrožavajući tako pariške klimatske ciljeve. Otkako je 2015. potpisan Pariški sporazum sa 195 zemalja svijeta, izgradnja termoelektrana na ugljen je smanjena, no u svijetu je još uvijek više od 2400 elektrana na ugljen koje rade punim pogonom u 79 zemalja, s ukupnim kapacitetom od 2100 GW. Samo se u 34 zemlje razmatra mogućnost izgradnje novih elektrana na ugljen, što je manje s obzirom na 41 u siječnju 2021., prema godišnjem izvješću Global Energy Monitora (GEM), nevladine organizacije sa sjedištem u San Franciscu, koja katalogizira projekte o fosilnim gorivima i obnovljivoj energiji u svijetu.

Kina, Japan i Južna Koreja obvezale su se da će prestati financirati nova postrojenja na ugljen u drugim zemljama, premda je i dalje prisutna bojazan glede potpune predanosti Kine tome cilju. Pa ipak, svjetska "operativna flota" energije iz ugljena porasla je u 2021. za 18 GW, a od prosinca je u izgradnji dodatnih 176 GW kapaciteta ugljena - otprilike isto kao i godinu prije. Najveći dio toga rasta odnosi se na Kinu, na koju otpada nešto više od polovine nove električne energije na ugljen. Južna i jugoistočna Azija odgovorne su za još 37 posto. Tri četvrtine novih elektrana na ugljen koje su se pojavile prošle godine nalazi se u Kini. Nažalost, ta su nova postrojenja ‘poništila‘ ukidanje elektrana na ugljen u svim ostalim zemljama zajedno.

OZBILJNA UPOZORENJA


"Broj cjevovoda elektrana na ugljen se smanjuje i jednostavno se više ne bi trebao izdvajati novac za izgradnju novih elektrana na ugljen", rekla je Flora Champenois iz Global Energy Monitora te odlučno dodala: "Moramo stati, odmah." UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene i Međunarodna agencija za energiju upozoravaju da borba protiv globalnog zatopljenja na razini prihvatljivoj za život znači da nema mjesta izgradnji novih elektrana na ugljen te da se postojeće trebaju što prije prenamijeniti ili ukloniti. Bogate zemlje to moraju učiniti do 2030., a većina onih siromašnijih do 2040., rekli su.

Mnoga gospodarstva u nastajanju, poput onih u Indiji, Vijetnamu i Bangladešu, smanjila su planove o novim postrojenjima na ugljen. "Istodobno, Kina i dalje najavljuje planove o novim termoelektranama na ugljen", rekao je Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka i koautor izvješća. Daleko najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, Kina, obećala je da će dosegnuti vrhunac emisije ugljika do 2030., a do 2060. bi trebala postati ugljično neutralna.

Ugljična neutralnost je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Za postizanje nulte stope sve emisije stakleničkih plinova (GHG) trebale bi biti anulirane kroz sekvestraciju ugljika. Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje.

U Sjedinjenim Državama su napori da se smanji upotreba ugljena usporeni, stoji u izvješću. Količina američkih kapaciteta ugljena koji su povučeni 2021. godine, pada drugu godinu zaredom, sa 16,1 GW u 2019. na 11,6 GW u 2020., na procijenjenih 6,4 do 9,0 GW u prošloj godini. Da bi ispunile svoje klimatske ciljeve, Sjedinjene Države bi, od sada do 2030. trebale povući 25 GW godišnje.

Europska unija povukla je rekordnih 12,9 GW 2021., od čega 5,8 GW u Njemačkoj, 1,7 GW u Španjolskoj i 1,9 GW u Portugalu, koji je prestao koristiti ugljen u studenome 2021. ili devet godina prije zadanog datuma o postupnom ukidanju.

I dok se broj elektrana na ugljen u svijetu smanjuje, javlja se novi problem s još uvijek postojećim i aktivnim elektranama koje i dalje kao gorivo za rad koriste ugljen. Radi se o tome da su globalni kapaciteti termoelektrana na ugljen uvećani za jedan posto u 2021. godini pod utjecajem postupnog oporavka svijeta od pandemije COVID-19, prema istraživanju američke skupine za zaštitu okoliša. Brojke su neumoljive i kazuju kako su globalni kapaciteti termoelektrana na ugljen porasli prošle godine za 18,2 gigavata, na oko 2100 GW, što odgovara stopi rasta od oko 0,87 posto, pokazalo je izvješće Global Energy Monitora (GEM). "Gledano iz perspektive brojki, rast je mali, ali zabilježen je u trenutku kada svijetu treba dramatičan pad kapaciteta, a ne rast", naglasila je istraživačica u GEM-u Flora Champenois. Utješno pak zvuči izjava da su planirani novi kapaciteti ipak smanjeni za 13 posto, na 457 gigavata, utvrdili su također u Global Energy Monitoru.

Sve u svemu, znanstvenici i ekološki aktivisti i dalje svakodnevno pozivaju najveće zagađivače da prijeđu s ugljena na čišće izvore energije, poput sunca, vjetra i, u nekim slučajevima, nuklearne energije. Pritom se neprestano proziva Kina kao najveći zagađivač atmosfere, koja od ugljena zasad teško da može odustati, premda se obvezala dosegnuti vrhunac emisija stakleničkih plinova "prije 2030." i postati ugljično neutralna do 2060. godine. No, nedavno je kao prioritet ipak odredila sigurnu opskrbu energijom, zbog poremećaja u opskrbi strujom i geopolitičke neizvjesnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu. Upravo zbog ukrajinskog rata i posljedično energetske krize izazvane sankcijama prema Rusiji, mnoge EU zemlje poput Njemačke razmatraju mogućnost veće potrošnje ugljena koji bi im trebao poslužiti kao zamjena za ruski prirodni plin. S druge strana Atlantika, SAD, drugi zagađivač u svijetu, i 40 zemalja sudionica UN-ova klimatskog summita obećali su u studenome prošle godine da će okončati međunarodno financiranje većine projekata fosilnih goriva do kraja ove godine. No, kabinet predsjednika Joea Bidena mogao bi uskoro razmotriti zahtjeve za izuzećem, s obzirom na zategnutu ponudu na energetskim tržištima zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekao je proteklog mjeseca visoki američki dužnosnik.

SITUACIJA U HRVATSKOJ


Što se Republike Hrvatske tiče, europska energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, odnosno sankcijama Rusiji, također ostavlja traga. No, kad se o ugljenu radi, od srpnja prošle godine Hrvatska se priključila međunarodnom Savezu za proizvodnju energije bez ugljena (Powering Past Coal Alliance) i pridružila zemljama čija budućnost energetskog sustava neće ovisiti o ugljenu, navodi se na stranicama Vlade RH, odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Inače, jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj nalazi se u Plominskom zaljevu, ima ukupnu snagu 210 MW i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom.

Konkurentnost same termoelektrane, koja dozvolu za rad ima do 2040. godine, u perspektivi će se svakako promijeniti zbog Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) kojem trenutačno Plomin II predaje više od milijun emisijskih jedinica godišnje. Ukupnim emisijama Republike Hrvatske Plomin pridonosi s gotovo 6 %. Komentirajući ulazak Hrvatske u Savez za proizvodnju energije bez ugljena, sad već bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je kako će ukupna gospodarska i društvena tranzicija potaknuti veću potrebu za električnom energijom, stoga moramo dobro planirati kako bi tu tranziciju iznijeli novi obnovljivi kapaciteti.

"Stvaramo uvjete za prestanak korištenja ugljena u proizvodnji električne energije i sa sigurnošću možemo reći da će se to dogoditi prije isteka dozvole za rad Plomina II. Dinamika uključivanja obnovljivih izvora energije ovisit će o razvoju suvremene elektroenergetske infrastrukture primjenom novih tehnologija i posebice razvojem postrojenja za skladištenje energije", istaknuo je Ćorić prošlog ljeta.

Prema postojećim strateškim dokumentima, za ostvarenje nacionalnog cilja Republike Hrvatske od 36,6 % u udjelu obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji do 2030. godine, nužno je u elektroenergetski sustav priključiti više od 2500 MW novih postrojenja obnovljive energije. Osim velikih projekata, jednako je važno otvaranje mogućnosti aktivnog uključivanja svih građana i poduzetnika u sustavu distribuirane proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora te će u tom smjeru ići i prilagodbe sustava. Zbog svega navedenog Hrvatska je danas na putu ostvarenja preduvjeta za prestanak korištenja ugljena kao pogonskog goriva i sigurno je da će se to ostvariti u bliskoj budućnosti - zaključuje se u prilogu objavljenom na stranici Ministarstva.

Darko Jerković
Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj nalazi se u Plominskom zaljevu, ima ukupnu snagu 210 MW i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom.

Broj cjevovoda elektrana na ugljen se smanjuje i jednostavno se više ne bi trebao izdvajati novac za izgradnju novih elektrana na ugljen, rekla je Flora Champenois iz Global Energy Monitora.

PLENKOVIĆ: Spremni smo za drugi blok NE Krško
Govoreći nedavno na Fakultetu političkih znanosti o klimatskim promjenama, premijer Andrej Plenković je istaknuo da je pod vodstvom njegove vlade u prvi plan stavljeno pitanje zelene tranzicije, a u proteklih pet godina pokrenut je proces energetske i ekološke tranzicije kroz unaprjeđenje i kompletiranje energetskog i klimatskog zakonodavstva. Hrvatska bi do 2030. trebala smanjiti emisije CO2 za 45 posto, na razinu koju od prije 30-ak godina, te prestati koristiti ugljen do 2033., “a možda i ranije”. Želimo do 2030. postići i stopu od 29 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji, u čemu ćemo iskoristiti vlastite potencijale, dodao je premijer. Kad se radi o aktualnom pitanju opskrbe plinom, Plenković je rekao: “Od svoje ukupne godišnje potrošnje plina, Hrvatska danas 21 posto namiruje iz domaće proizvodnje, 22 posto uvozi iz Rusije, a 57 posto uvozi preko LNG-terminala na Krku. Da ga nema, sav uvoz dolazio bi iz Rusije, što najbolje pokazuje njegovu važnost”. Također je dodao da Hrvatska u kontekstu manje ovisnosti o ruskom plinu i na putu niskougljičnog razvoja vidi i važnu ulogu nuklearne energije, iz koje danas proizvodi 15 posto svoje struje. “Spremni smo zajedno sa Slovenijom realizirati projekt drugog bloka NE Krško koja bi time za 10 godina mogla proizvoditi još trećinu struje za građane i gospodarstvo”, istaknuo je. Naglasio je i važnost uvođenja posebne međupredmetne teme “Održiv razvoj” u osnovne i srednje škole. (H/DJ)

NJEMAČKA: Tarife za plin i struju dosegnule rekordnu razinu
Oko 40 posto njemačkih kompanija osjeća posljedice poskupljenja energije, a gotovo pola njih planira zato smanjiti ulaganja. Gotovo 90 posto kompanija navelo je da će vjerojatno biti prisiljene podići cijene, a tri četvrtine njih planira više ulagati u energetsku efikasnost, pokazala je anketa instituta ifo koju je objavio list Augsburger Allgemeine. Četvrtina kompanija očekuje da će im cjenovni šok postati teret u drugoj polovini godine. Svaka deseta kompanija razmatra mogućnost potpunog povlačenja iz poslovanja koje troši puno energije, a njih 14 posto razmatra mogućnost otpuštanja radnika. Anketa je obuhvatila 1100 kompanija, većinom u obiteljskom vlasništvu, a naručila ju je Zaklada obiteljskih poduzeća. “Trebaju nam mjere koje će korigirati poremećaje u tržišnom natjecanju i zaustaviti nagli rast cijena struje”, smatra Rainer Kirchdoerfer, član uprave zaklade. Njemačka vlada objavila je u ožujku paket mjera vrijednosti oko 16 milijardi eura kojima namjerava pomoći potrošačima s visokim troškovima energije i smanjiti ovisnost o ruskom plinu nakon ruske invazije na Ukrajinu. U ožujku tarife za plin i struju u novim ugovorima za kućanstva u Njemačkoj dosegnule su rekordnu razinu, a inflacija je zbog naglog rasta cijena prirodnog plina i nafte koji je potaknula ruska invazija dosegnula najvišu razinu u 40 godina. (H/DJ)

TERMINAL ZA UPP: Jedinstven u svijetu LNG industrije
Dobre vijesti stižu iz Omišlja na Krku. Operator Terminala za UPP omogućio je korisnicima Terminala pružanje nove nestandardne usluge - ponovni pretovar UPP-a iz FSRU broda u kamione za prijevoz UPP-a (ship to truck reload operation). Pružanjem ove usluge, Terminal za UPP na otoku Krku postao je jedinstven u svijetu LNG industrije s obzirom na to da LNG Hrvatska prva obavlja složenu operaciju pretovara UPP-a izravno iz FSRU broda u kamionske cisterne. Omogućavanjem ove usluge Terminal za UPP na otoku Krku je još jednom dokazao svoju značajnu ulogu u razvoju tržišta prirodnog plina u ovom dijelu Europe. Korisnicima Terminala bit će omogućeno u prosjeku 40 termina mjesečno za dolazak kamiona za prijevoz UPP-a. (DJ)

Možda ste propustili...

EUROPSKA UNIJA DANAS ZA SUTRA: KLIMATSKI NEUTRALNA I OBRAMBENO SIGURNA

Spriječiti klimatski kolaps, pojačati sposobnost obrane

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR I KOMENTATOR S KRKA

Kad je povjerenje jednom izgubljeno, vrlo ga je teško vratiti

2

NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE (I)

Državu ne drže laži,
nego povjerenje u sustav

3

IZV. PROF. DR. SC. ENES KULENOVIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Velik dio građana se pasivizirao, prihvaća situaciju kakva jest