Objavljeno 6. svibnja, 2022.
Unatoč 14.500 nezaposlenih u županiji, poslodavci ne mogu pronaći radnike
Na koji način prevladati aktualnu problematiku, koje aktivnosti poduzimaju gospodarstvenici, a koje Hrvatski zavod za zapošljavanje te educira li i osposobljava sustav obrazovanja mlade za radna mjesta u njihovim tvrtkama, bile su samo neke od tema panel-diskusije koja je održana u prostorima tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće.
Panel-diskusiju o temi "Izazovi na tržištu rada u Osječko-baranjskoj županiji" organiziralo je Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA u suradnji s poduzećima Harburg-Freudenberger Belišće (HF) i DS Smithom ponukani aktualnom situacijom u kojoj se zbog ekonomskih migracija i posljedično demografski osiromašene Slavonije mnoge tvrtke s područja Osječko-baranjske županije i šire suočavaju s nedostatkom radne snage.
Panelisti na raspravi bili su Ana Soldo, direktorica klastera Hrvatska i BiH DS Smith, Ankica Vučković, voditeljica Odjela tržišta rada – HZZ podružnica Osijek, Zoran Uranjek, direktor tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, Josip Markovac, predsjednik Uprave Altrad Limex, Denis Sušac, suosnivač i direktor tvrtke MONO, i Andrea Božić, projekt menadžerica Saponije.
Raskorak
Osvrćući se na veliki nerazmjer i raskorak između više od 125.000 osoba na Zavodu za zapošljavanje i mnoštvo gospodarstvenika i poslodavaca koji traže kvalificiranu radnu snagu, Zoran Uranjek, prvi čovjek Harburg Freudenberger Belišće i domaćin jučerašnjeg skupa kazao je između ostalog kako trenutačno HF ima 600 zaposlenih radnika. Međutim, nakon krize koja je bila izazvana koronom, a prije toga krizom u autoindustriji, ova je tvrtka u ekspanziji i neprestano raste, pa sukladno tome potražuje i radnu snagu.
"Osim toga, naš vlasnik je pokrenuo veliku investiciju u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj županiji koja bi nakon svog završetka u Valpovu trebala zapošljavati oko 130 osoba. Dakle, osim 100-tinjak radnika, koliko bi nam još trebalo uz postojeći broj od 600 zaposlenih, trebat ćemo još 130 novozaposlenih, što znači da je riječ o prilično velikim potrebama. Uglavnom je riječ o radnicima metalske struke: tokarima, strojobravarima, CNC operaterima, ali unatoč velikoj nezaposlenosti koja vlada u našoj županiji, imamo dosta problema u pronalaženju upravo ovakve radne snage. Suočavamo se i s odlascima ljudi iz županije i Hrvatske i borimo se kako ostvariti sve ono što nam treba", naglasio je Uranjek dodajući kako je upravo s ciljem ublažavanja ovog problema tvrtka HF Belišće uspostavila odnose sa srednjim školama u županiji, gdje učenicima pružaju mogućnost da odrađuju praktičnu nastavu upravo u njihovu Trening centru u koji su prije četiri godine uložili više od 200.000 eura, a i u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje nude mogućnost nezaposlenim osobama za prekvalifikaciju kod njih i zapošljavanje nakon toga. No ni to se nije pokazalo dovoljnim.
Obrazovni sustav
"Sada smo u fazi da ćemo pokrenuti i obrt u suradnji s našim partnerima: školu za zavarivanje, jer to je jedini način kako ćemo moći doći do potrebnih zavarivača, no mislim da ćemo trebati i puno više od toga", poručuje Uranjek ne otklanjajući mogućnost i uvoza radne snage.
Tihomir Premužak, predsjednik HUM-CROMA u Belišću je kazao kako je potrebno konačno apsolvirati bauk oko strane radne snage i biti svjesni da je uvoz radne snage jedan dio hrvatske budućnosti. "No premda mi zapravo ne bismo voljeli da se to događa, pitanje je kako tome doskočiti i kako zaustaviti odljev radne snage, ali i kako promijeniti obrazovni sustav i motivirati mlade da ostanu ovdje. Premda je o tom pitanju nešto učinjeno, činjenice govore da to nije dovoljno i da ljudi i dalje odlaze iz svih regija", poručio je Premužak.
“Što su teža zanimanja, to je problem sa zapošljavanjem veći, a što su ugodnija i lagodnija zanimanja u pitanju, problem je manji. Za ova “teška” zanimanja veliki je problem i motivacija radnika”, kazala je Danijela Milić iz Udruge CROMA. Ona, naime, smatra da je pitanje koje se otvorilo na panel-diskusiji u Belišću goruće i hitno te da se trebaju poduzeti i konkretni koraci i da sad i danas ovaj problem treba početi rješavati.
Lidija Aničić
Dogovorili i model povećanja plaća
O ovoj problematici progovorila je i čelnica DS Smitha Belišće Ana Soldo, koja je poručila kako u tvrtki nemaju problem s nedostatkom i odlaskom radnika, a razlog tome su uvjeti rada koji se neprestano korigiraju, mijenjaju i unapređuju. “U prvom redu riječ je o standardu i uvjetima koje tvrtka omogućuje svojim radnicima, ali i zdravo radno okruženje”, kazala je. Vezano uz stavove Sindikata i zahtjeve da minimalna plaća bude 750 eura i oko 10.000 kuna prosječna primanja, Ana Soldo kaže da u DS Smithu to podržavaju, jer definitivno potrebe za tim ima. “U protekle četiri godine prosječna primanja naših radnika su porasla za 40 posto, a budući da smo dogovorili i model povećanja plaća sukladno rastu minimalne plaće, gotovo sam sigurna da ćemo njihove zahtjeve potpuno dostići do 2026. godine”, najavila je.