Filozofski fakultet u Osijeku ovogodišnjem se Festivalu znanosti priključio plesnim performansom "Kinetic art: linija života", kao i pratećom pokaznom radionicom "Terapije pokretom i plesom", što je dio kreativnih terapija koje predstavljaju neobičan spoj umjetnosti, filozofije i rada na integraciji tijela i psihe. Budući da je nakana Festivala znanosti promocija i popularizacija onoga čime se bave fakulteti osječkog Sveučilišta, a s obzirom na to da je ovaj put "život" njegova referentna tema, na Filozofskom fakultetu odlučili su se osloniti na tekstove filozofa Nietzschea, čije je filozofije upravo život središnja tematika.

Plesni performans na najupečatljivije tekstove Nietzschea izvela je Martina Terzić, plesna umjetnica i apsolventica Neverbalnog teatra na Akademiji za umjetnost i kulturu. Uz njezinu izvedbu tekstove su čitali studenti Odsjeka za filozofiju, Kristina Lovrenović i Filip Pavić.

Polazište je bilo Nietzscheovo djelo "Tako je govorio Zaratustra" u kojemu filozof govori o tri preobrazbe - preobrazba iz deve preko lava u dijete, pojašnjava Darija Rupčić Kelam, docentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, dodajući da je svrha i smisao te životne preobrazbe duha prema Nietzscheu je zapravo "biti kao dijete, postati kao dijete".

Te tri transformacija plesna umjetnica Martina je prikazala kroz pokret i kroz tijelo.

Docentica Rupčić Kelam zapravo je i idejna začetnica spoja filozofije i umjetnosti, za koje tvrdi da nisu stvari dokolice, nego prijeko potrebni alati za pronalaženje smisla života u ovim izazovnim vremenima kada smo obasipani lošim vijestima i kada nemamo snage pronaći održiva rješenja.

Nastavlja riječima da Nietzsche upravo u umjetnosti vidi naš smisao i spas od pesimizma, besmisla, ostvarenja istine, i sve ono za čime svaki čovjek teži.

Također, ističe da je terapija plesom i pokretom zapravo dio tih kreativnih terapija koje su suportivne terapije.

- Vani je to sve češće vrlo popularno, posebno pri centrima za psihijatrijska liječenja ili liječenja ljudi koji imaju neke psihičke poteškoće. Sve se više koriste i konzultiraju stručnjaci iz područja kreativnih terapija ili tzv. art-terapeuti. Iz akademskih krugova nastojimo povezati ono čime se bavim na akademskoj razini s umjetničkim i psihoterapijskim pristupima. To je možda za one ljude koji nisu u mogućnosti svoje probleme verbalizirati eksplicite i možda će baš terapija plesom i pokretom ili bilo koja adekvatna terapija iz područja bilo koje umjetnosti kao kroz neki medij kanalizirati te osjećaje besmisla, osjećaj tegobe, životne težine. Čovjek dolazi do tih nekih nesvjesnih spoznaja. Možemo reći da je ta terapija plesom i pokretom kao i kreativne terapije neka premosnica, neki most između nesvjesnog i svjesnog što mi sve imamo. Ona služi da se integriramo kako bi čovjek postao cjelovitija osoba – poručuje Rupčić Kelam.

Nakon toga uslijedila je pokazna radionica terapije pokretom i plesom na temu "Život", koju je vodila upravo Darija Rupčić Kelam, čiji je cilj bio da kroz pokret i plesnu interpretaciju linije života svaki sudionik osvijesti vlastiti život, uspone i padove, te osmisliti kako integrirati te elemente u cjelinu.