Reporterska je ekipa Glasa Slavonije svojedobno svjedočila početku radova na revitalizaciji Halaševa. Površina je to starog rukavca rijeke Drave, na lijevoj obali, neposredno uz zapadnu obilaznicu. Ovim prostorom upravljaju Hrvatske vode, koje ondje, s jedne strane, žele povećati retencijski kapacitet kako bi za vrijeme visokih voda, u smislu obrane od poplava, imali povoljniju situaciju. S druge strane, radi se i na revitalizaciji starih korita rukavaca Drave koji su prirodnom sukcesijom kroz više godina zapravo nestali.

Na Halaševu su u originalu bila dva jezera, ideja je spojiti ih u jedno. Ima li što novo? Ponovno smo pokucali na vrata Hrvatskih voda te uz domaćinstvo Željka Kovačevića, direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Hrvatskih voda, te njegova kolege Branimira Džanka dolazimo pogledati kako se realizira projekt.

- Hrvatske vode naručile su elaborat zaštite okoliša za drugu fazu revitalizacije Halaševa i ishodile potrebne dozvole na temelju kojih se izvode radovi izmuljenja starog korita rijeke Drave na području Velikog i Malog jezera. Prije dvije godine radilo se izmuljenje Malog jezera i želja nam je u drugoj etapi spojiti ta dva jezera. Namjera je ostvariti komunikaciju kanalskom mrežom od crpne stanica Velika preko Velikog i Malog jezera do rijeke Drave, tako da se za srednjih i malo viših voda može i čamcima na ovu površinu. Radovi na izmuljenju nisu visokog intenziteta, odvijaju se u skladu s ishođenim rješenjima, uz minimalnu upotrebu mehanizacije kako bi bio što manji negativni utjecaj na prirodu - kaže Kovačević.

I doista, s radovima se ovdje stalo 15. ožujka i neće ponovno početi prije polovine kolovoza jer se poštuje razdoblje gniježđenja ptica.

Oba su jezera spojena, u dijelu se velikog nazire nova pješčana obala. Revitalizacijom se predviđa iskop humusa i mulja koje se deponira uz obalu budućeg revitaliziranog prostora. Nakon završetka projekta poboljšat će se mogućnosti korištenja ovog prostora i u sportsko-rekreacijske svrhe, a u planu je i izvedba poučne staze.

- Ovo je javno vodno dobro koje je sukladno zakonu dostupno svima pod jednakim uvjetima. Jasno je da je primarna zaštita od štetnog djelovanja voda, ali naravno da se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave mogu naći načini da se ono koristi za sport i rekreaciju pod određenim kontroliranim uvjetima - kaže Džanko.

Za obilaska razgovaramo i o sve evidentnijem utjecaju klimatskih promjena, pa i dugotrajnom niskom vodostaju Drave.

- U posljednje vrijeme svjedočimo hidrološkim ekstremima, izrazito niskim ili vrlo visokim vodostajima, dugotrajnim sušama ili jakim kišama zbog čega dolazi do urbanih poplava. Jedna je takva, primjerice, bila u srpnju prošle godine u Našicama, a nakon samo dva tjedna u Valpovu je zbog vrlo niskog vodostaja Karašice i visoke temperature došlo do zijeva ribe. To nas sve tjera na drukčije promišljanje o upravljanja vodama. Prije je cilj bio što je moguće brže vodu odvesti u glavni recipijent, a sada smo pak u situaciji da tražimo načine kako zadržati vodu u postojećim vodotocima kako bismo osigurali biološki minimum u sušnom razdoblju - kaže Kovačević.

Daje primjer u Vukovaru - na ušću Vuke u Dunav radi se brana koja će zadržavati vodostaj Vuke, tako da i u najsušem razdoblju zadrži vodu. Radi se i projektna dokumentacija regulacije Vučice od ušća do 17 kilometra, u okviru koje će se slična ustava raditi na Karašici, odnosno Vučici. Kod Viljeva se radi crpna stanica koja će biti u funkciji navodnjavanja, ali bit će u funkciji osvježavanje Karašice, vodom iz Drave. Na ušću Poganovačko-kravičkog kanala u Josipovcu je također u izradi projekt ustave.

- Moramo drukčije promišljati u upravljanju vodama u smislu da vodu, kada je imamo, zadržimo i akumuliramo kako bismo je imali i u razdobljima kada kiša nema ili kao sada, za dugotrajno niskih vodostaja - kažu nam zaključno naši domaćini iz Hrvatskih voda.