Nezamjenjiv i na sirotinjskoj i na trpezi imućnih, krumpir je svoju osjetljivost na veliku oscilativnost proizvodnje, koja je uglavnom vezana za vremenske neprilike, pokazao i u dvije prethodne godine.
Pretprošla, 2020., bila je za ovaj, kako ga mnogi zovu drugi kruh, idealna te su rekordni prinosi kod nekih išli i do 70 tona po hektaru, dok je 2021. za krumpir bila vrlo loša te mu je proizvodnja tada, ocjenjivali su jesenas međimurski proizvođači, smanjena i do 70 %, a što se, dakako, odrazilo na cijeni te mu je ona u maloprodaji na tržnicama, poput đakovačke, dosezala i sedam kuna za kilogram. Lanjska 2021. za krumpir je zbog kiše/suše bila loša i od sjevera do jugoistoka Europe.
- Zasad je godina jako dobra za krumpir; do sada je palo oko 60 litara kiše po četvornom metru što je popravilo situaciju, a nisu velike ni temperature, nema velikih oscilacija, nije porast kao lani u travnju kada su bile iznad 25 stupnjeva. Proljeće je (zasad) normalno, odgovaraju temperature od 18, 19, 20 stupnjeva - kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić sa sjedištem u Belici.
Poremećaji
Zajedno s industrijskim, proizvodnja konzumnog krumpira u RH ustalila se na oko 10.000 hektara, prednjače Međimurska i Varaždinska županija, a samodostatnost je u posljednje tri godine, podatci su Smartera, oko 90 %. Prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, dok se izvozi tri puta manje uz niže cijene, navodi taj analitičar.
Lani, zbog dugotrajne suše, vladao je i strah od njegove nestašice, a krajem 2020. zbog dobre godine, ali i poremećaja izazvanih pandemijom, gdje su izostali (veliki) sportski događaji poput Olimpijskih igara (OI) i nogometnog prvenstva koji gutaju velike količine čipsa, potom COVID pada turizma i ugostiteljstva, proizvođači u RH imali su puna skladišta krumpira i tržni višak od 40.000 tona, a cijenom nisu mogli konkurirati vani, po Europi, pa se tražila i intervencija države. Naime, urod je 2020. rastao, a zbog pandemije potražnja je osjetno pala. Početkom 2021. izvoz viškova merkantilnog krumpira osiguran je u Ukrajinu, njegova trećeg proizvođača u svijetu. Ukrajinski proizvođači zbog ruske agresije, prenose neki naši mediji, ili ga ne mogu zasijati zbog ratnih djelovanja i miniranih polja, dok u zapadnom, zasad mirnom dijelu zemlje imaju problem u nabavi sjemena i drugog repromaterijala, ali i nedostatka vještih traktorista zbog mobilizacije.
– To nema utjecaj jer Ukrajina nema utjecaja na naše i europsko tržište zato što sva proizvodnja ide za nju jer je velika zemlja, nema ga čak ni dovoljno, čak je veliki uvoznik krumpira i uvozila ga je iz Bjelorusije, Poljske... I mi smo se borili da izvozimo u nju jer smo imali velike viškove - kaže Mesarić i dodaje da na naše prilike s krumpirom utječu Poljska, Njemačka, Francuska.
– Ako je dobra godina, nastaju problemi; posljednja takva pokazala je sav paradoks kada su u Poljskoj prodavali krumpir po 6, 5, 4 eurocenta, samo što ga nisu dijelili, i to je jedna vrsta dampinga, a ove godine – lani je Poljska isto stradala zbog suše, takve se cijene nisu dogodile; sada se on kreće po 25-26 eurocenti i vidi se koliko je dobro imati domaću proizvodnju - ističe Mesarić.
Prema podatcima Smartera, posljednjih godina bilježi se odlična godina 2016. i proizvodnja od gotovo 200.000., a 2020., kada je zasijan na 9325 ha, povađeno je 174.279 tona. Jako fluktuira i prosječan prinos po hektaru koji je inače 19 t/ha.
Proizvođači strahuju
– Lani je bilo jako loše, bilo je parcela na kojima se nije isplatilo ni vaditi krumpir, a prije dvije godine imali smo prosjek 42 - 45, negdje i do 70 t/ha. Nestvarno je kakve su to razlike jer sve ovisi o prirodi - kaže Mesarić.
Cijena krumpiru sada u Međimurju na veliko, pakirano po 10 kg, nakon loše 2021., kaže ovaj proizvođač, jest od 2,20 do 2,50 kn/kg – To je prekontrolirani, izvagani, u vreći krumpir i ide na tržište po toj cijeni. Znači, proizvođač za cijenu na malo od 7 kn/kg nije kriv. Mi se nadamo da će, bude li godina i dalje dobra, cijena krumpira biti od 1,80 do 2,00 kn/kg, to bi nas zadovoljilo. Uvjet za to je prinos od 35 do 40 t/ha - ističe Mesarić. U odnosu na sadašnju cijenu, to bi trebao biti njezin pad za 15 - 20 %. – Lani smo imali preko 50 % manje prinosa. Vratimo li prinos – možemo kompenzirati na taj način, ali ne smije biti daljnjih potresa. Ne bude li tako – morat će se kompenzirati cijenom, no u drugom smjeru - kaže Mesarić. Naime, proizvođači strahuju od visokih temperatura, temperaturnih šokova, vrućih valova.
Suzana Župan
Damir Mesarić
predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira
Ulagalo se značajno u skladišta, a i proizvodnja ide u dobrom smjeru
Zbog loše prošle godine, poharane dugotrajnom sušom, Hrvatska je morala uvoziti krumpir. Taj je uvoz bio opravdan. Ulagalo se značajno i u skladišne kapacitete, te proizvodnja ide u dobrom smjeru. I hrvatska Vlada i Ministarstvo poljoprivrede izdvojili su značajna sredstva za ulaganje u skladišne prostore. Uvoz krumpira odvija se iz Francuske, Njemačke te Poljske. Potonja zemlja je najjeftinija, no to se vidi i na robi. Francuska roba je najbolja, što se vidi i na njezinim cijenama. Na događaje u Ukrajini i ratna zbivanja zbog kojih je, kao i posljedičnih reakcija zbog njih, upitna proizvodnja, naši, domaći proizvođači znat će odreagirati. Ne bude li Ukrajina imala krumpira, moći ćemo odreagirati. I mi u Proizvođačkoj organizacij “Agrobela” izvezli smo u nju. Mi smo na tržištu i tako se i ponašamo. Kako sada nagovještava godina, ne pomrsi li račune hirovita priroda, prosječan prinos kretat će se od 35 do 40 tona po hektaru, a perjanica u ovoj proizvodnji – Međimurska županija, u standardima se s urodom kreće od 85.000 tona krumpira nadalje.
U prvoj godini pandemije štete za sektor 400 milijuna eura
Krumpir pripada u najkonkurentnije segmente poljoprivrede Europske unije. Taj je sektor još tijekom prve godine pandemije pretrpio štete od 400 milijuna eura, pa je krovno udruženje EU poljoprivednika Copa Cogeca uputilo tada Europskoj komisiiji dramatičan apel kako mu i treba pomoći. Pozivajući se na podatke internetske platforme za trgovinu, Tridge, neki domaći mediji prenose da je Ukrajina po proizvodnji krumpira odmah iza Kine te Indije. U 2020. godini ta je zemlja proizvela 20,8 milijuna tona. Kako prenose neki naši mediji, ukrajinski proizvođači procjenjuju da će, stane li ruska agresija na njihovu zemlju u idućih nekoliko dana, krumpir moći saditi na 50 posto lanjskih površina, a u najgorem slučaju da će dio uzgoja morati preseliti u druge regije i tako zasijati samo od 20 do 30 posto površina pod tom kulturom iz prošle godine. Iza Ukrajine po proizvodnji krumpira nalazi se Rusija.
35 - 40
t/ha prinos je koji priželjkuju proizvođači u 2022.