Poskupljenje osnovnih namirnica te istovremeno strah građana od nestašice, a što je izraženo zbog poremećaja u lancima opskrbe te početkom agresije na Ukrajinu, bili su dobar povod za razgovor s Damirom Aščićem, predsjednikom Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske koji okuplja oko 400 pravnih osoba s oko 700 prodajnih mjesta. Upravo u svrhu postizanja maksimalno dobrih uvjeta za članove kod dobavljača i proizvođača, Savez već 12 godina okuplja pet udruga i to, osim u Slavoniji sa sjedištem u Đakovu, još i u Zagrebu, Čakovcu, Rijeci i Splitu. No uvjeti na kakve su navikli proteklih godina zbog cjelokupne situacije u Hrvatskoj u svijetu, nisu idealni. Posljedično, to se reflektira i na potrošače.

"Već je pandemija koronavirusa prouzročila lošije situacije u vezi s nabavom. Dodatno je situaciju intenzivirao rat u Ukrajini i to u prvome redu poskupljenjem energenata, a čime poskupljuje i nabavna cijena artikala. Uz to, pojedine zemlje u okruženju stopirale su izvoz, pa se tržište smanjilo, što dovodi do toga da domaći proizvođači, ali i ostali u Republici Hrvatskoj nemaju dovoljno robe. Postao je velik problem doći do nekih osnovnih artikala", kaže Aščić, dodajući da je zbog svih tih faktora cijena pojedinih artikala neusporedivo veća nego ranije.

Velik je problem, dodaje, nedostatak ulja, ali i brašna, pa i šećera kao osnovnih artikala. Poznato mu je, kaže, da u zadnjih nekoliko tjedana s polica nestaju znatno brže nego inače, a mišljenja je da potrošači ne trebaju toliko strahovati od dizanja cijena koliko od nestašice. "Razgovarao sam s jednim od predsjednika SUMT-a koji nabavlja robu za velik broj trgovina i pitao me gdje može nabaviti ulja. Radi se o tome da ulja ne nedostaje u potpunosti, no može se nabaviti samo u ograničenim količinama. Evo, ja sam naručio određenu količinu ulja jednoga dobavljača, no dobio sam samo deset posto od ukupno naručene količine", ispričao je Aščić. Svjestan je toga da rast cijena nužno utječe na standard građana. No, kako je riječ o osnovnim namirnicama, smatra kako će se manje trošiti na luksuznu robu i te da građani, unatoč tome što država korigira cijene, mogu strahovati od nestašice određenih proizvoda. Uz nužno skuplje režijske troškove, kaže, bit će to dodatan udar na standard, a cijene kolike god bile, ipak neće biti prepreka da građani kupe, možda manje, no svakako prijeko potrebne količine za svoje kućanstvo.

Da se takvoj situaciji za sada ne nazire kraj svjedoči i to, kaže Aščić, što se cijene na osnovnim artiklima, kaže, korigiraju na dnevnoj, a ne na uobičajenoj tjednoj bazi. Daje primjer brašna koje je, kaže, u posljednja dva mjeseca skuplje gotovo sto posto, a što se nikada ranije nije dogodilo. "Moje iskustvo govori da je to do sada neviđena situacija, a svakako se ovakav poremećaj na tržištu nije dogodio otkako postoji Savez, znači u proteklih 12 godina", kaže, uspoređujući i situaciju velikih trgovačkih centara koji sklapaju ugovore sa svojim dobavljačima na godišnjoj razini, a kojima se neisporuka uvjetuje penalima. Tako je mišljenja da se dobavljači više pribojavaju neisporuke robe velikim lancima, nego neovisnim trgovcima. "I dobavljačima i proizvođačima raste cijena sirovina, pa tvrtke ne znaju kako isporučiti robu u uvjetima prema kojima je dogovorena godišnja razina te dobavljači jako vode računa o isporuci robe. Za sada je, hvala Bogu, ima, no ne u uobičajenim količinama", kaže Aščić. M.Mihelić