U Hrvatskoj je do sada uništeno više od 275.000 doza cjepiva protiv COVID-19 zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija, a u skladištima se čuva još gotovo dva milijuna cjepiva, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Ukupno je uništeno 275.799 doza, najviše AstraZenecina cjepiva, kojega su uništeneo 154.644 doze.

Na lageru je ukupno 5450 doza cjepiva AstraZeneca, 198.990 doza Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera i 153.445 doza proteinskog cjepiva Novavax, odgovorili su iz HZJZ-a na Hinin upit o količinama neiskorištenog cjepiva. Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza cjepiva AstraZeneca i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u, te naglašavaju da su donacije složen proces, za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva relativno je kratak. Riječ je, kažu, o vrlo malom gubitku u odnosu prema 5,2 milijuna utrošenih doza. No interes za cijepljenje vrlo je slab proteklih tjedana, dnevno se prvom dozom cijepi samo oko 150 ljudi u cijeloj zemlji. Situaciju nije promijenilo ni novo proteinsko cjepivo, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, koje je dostupno već tri tjedna. Neki protivnici cijepljenja tvrdili su da čekaju upravo to cjepivo, no podatci HZJZ-a pokazuju da se njime do sada cijepilo samo 286 osoba, a na skladištima se čuva 153.445 doza.

U HZJZ-u kažu da im je tako slab interes u okvirima očekivanog, s obzirom na to da su oni koji su se htjeli cijepiti već godinu i pol na raspolaganju imali četiri cjepiva - proizvođača AstraZenece, Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona. Najviše je cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima neiskorištene 117.274 doze. Ujedno, to je županija s najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu primilo je samo 38,39 posto stanovništva.

Koliko će Hrvatsku stajati neiskorišteno cjepivo, koje propada, u HZJZ-u ne žele otkriti jer je cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima. S obzirom na to da se radi o sporazumu EK-a, navode da je uloga Hrvatske u određivanju cijene i drugih uvjeta sporazuma bila ograničena, što se odnosi i na određivanje količine cjepiva koje je utvrdila Europska komisija prema broju stanovnika. Hrvatska je prilagođavala narudžbe prema epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika i samoj dostupnosti cjepiva. Kako je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak cjepiva, danas ga imamo i više nego dovoljno. Manjak bi mogao nastati u različitim situacijama koje je nemoguće predvidjeti. Primjerice, u slučaju pojave novog soja virusa s težom kliničkom slikom i porastom interesa za cijepljenje, u slučaju slabljenja imuniteta i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih cjepiva za više varijanti koronavirusa, kažu u HZJZ-u.

Hina/V.Larva