Sukob u Ukrajini je katastrofa i tragedija. Četiri generacije moje obitelji su u posljednjih 100 godina bile jako pogođene ratovima i posljednje što želim jest da i moje dijete bude peta generacija koja je pogođena ratom. Slično je rekao i ukrajinski predsjednik Zelenskij kada je naglasio: imajte u svojim uredima sliku svoje djece i kada donosite odluke mislite na njih. Izgleda da ga nitko nije poslušao - napominje doc. dr. sc. Neven Vidaković, ekonomist i financijski stručnjak iz Zagreba, te u nastavku svoga komentara za Magazin piše:

- Mjere koje je Europske unija donijela protiv Rusije su ishitrene, nepromišljene i imaju najveći negativni utjecaj na EU, a ne na Rusiju. To najbolje pokazuje izbacivanje Rusije iz SWIFT sustava. Na to je Rusija odgovorila da će sve međunarodne obveze biti plaćene u rubljima na računima banaka u Rusiji do kojih se ne može sada doći, jer novac na tim računima ne može biti izvezen izvan iz Rusije. Ovaj jedan primjer pokazuje da Rusi samo u jednom koraku mogu poništiti utjecaj sankcija. To jasno pokazuje koliko su pripremljeni za sve što im EU i SAD planiraju napraviti. Samo na ovom jednom primjeru (sankciji) vidi se da je mjera nanijela više štete EU-u nego Rusiji. Ostale mjere su iste.

Zapad se sada umjesto državništvu okrenuo najglupljem makijavelizmu. Venezuela i Iran najednom postaju strateški saveznici. Zemlje koje su do jučer bile diktatorski izopćenici, danas su super prijatelji i saveznici. Kako netko misli da će i te zemlje promijeniti svoje stavove samo zato što to treba Zapadu meni nije jasno.

Hrvatska je mala ekonomija ovisna o uvozu. Takvo stanje sebi je sama kreirala. Svojim politikama, koje su zagovarali određeni ekonomisti, doveli smo se u situaciju da nemamo svoju proizvodnju hrane, svoju energiju, svoje financije. Ovisni smo o vanjskom dugu i uvozu, a glavnina ekonomije nam je turizam. Sada smo na prekretnici - želimo li prihvatiti politike velikih država na našu štetu. Te iste politike se ne pravdaju boljim životom naroda, nego parolama, a parole na plaćaju račune.

Kratkoročni negativni učinci sankcija već se više nego vide. Cijena benzina raste, iako Vlada nastoji to privremeno zaustaviti. Kamatne stope na državne obveznice znatno su narasle. Kamatna stopa na 10-godišnju hrvatsku obveznicu u prosincu je bila samo 0,4 %, dok je danas 2 % i nastavit će rasti.

Došlo je vrijeme da se suočimo, ponovno, s rezultatima ekonomskih odluka koje smo donosili i da za te odluke platimo cijenu. Pri tome su se negativni trendovi, kao rast cijena nafte i kamatnih stopa, javili puno prije od invazije na Ukrajinu. Problem s rastom kamatnih stopa pojavio se u EU-u prije rata, a sada se samo nastavio i pojačao. Činjenica da cijena državnih obveznica pada i za vrijeme rata jasno pokazuje da investitori traže veće kamatne stope za velike zemlje kao što su Francuska, Italija, ali i Njemačka.

Dugoročne posljedice sankcija ovisit će samo o Rusiji i o tome hoće li zaustaviti samo naftu i plin ili i druge važne izvorne sirovine kao pšenicu, paladij, uran. Rusija je pod sankcijama već godinama i pripremila se za ekonomske probleme. S druge strane, EU nije.

Hrvatska je stavljena u nezavidan položaj, ali sadašnji trenutak treba iskoristiti na drukčiji način od kratkoročnih prilagodbi ili naslikavanja po Instagramu. Svijet je u procesu redefiniranja svih odnosa. Hrvatska mora naći svoje mjesto u tome procesu redefiniranja. Odluke koje donosimo danas imat će dugoročne posljedice i upravo zato se svaka odluka mora tretirati kao dugoročno strateški važna. Vrijeme je da se vratimo državničkoj ekonomiji, gdje strana ulaganje predstavljaju otvaranje novih radnih mjesta, a ne rasprodaju imovine.

Da bismo bili ravnopravni dio međunarodne zajednice moramo imati vlastitu ekonomsku snagu, a ne podrediti se i ovisiti o drugima. Moramo imati jak domaćin financijski sektor. Moramo imati vlastitu proizvodnju hrane i energetsku neovisnost koliko god je to moguće. Moramo imati vlastite ljude, a ne uvijek smatrati da su drugi pametniji od nas i da mogu bolje s našim nego mi sa svojim.

Nevolja nikada ne dolazi sama. U Hrvatskoj je Vlada opterećena skandalima, HNB nije u stanju dizajnirati eurokovanicu, EU se pokazao da nema vjerodostojnih politika. Inflacija i kamatne stope rastu. Ovo je težak trenutak, ali nije katastrofičan trenutak. Još uvijek ima vremena da se prilagodimo ekonomskom šoku koji dolazi i da postanemo jači. Problem je što nas ljudi koji su nas doveli u ovu situaciju ne mogu iz ove situacije izvesti.

Na kraju ne treba zaboraviti da je današnja Hrvatska ona Hrvatska koju smo napravili sami posljednjih 30 godina. Ako želimo za idućih 30 godina imati neku drukčiju Hrvatsku, sada je odlična prilika za novi početak.