Objavljeno 21. veljače, 2022.
Osječke znanstvenice, prof. dr. sc. Jasna Horvat i izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, sudjelovat će u programu koji će se u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2022 održati 23. veljače u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. Kako su izvijestili s riječkoga Sveučilišta, program obuhvaća izložbu Glagoljica, predavanje Jasne Horvat i Josipe Mijoč o temi Glagoljica i kreativne industrije, te predstavljanje romana Az autorice Jasne Horvat.
"Kultura je nerijetko resurs kreativne industrije koji se proizvodnom ‘uporabom‘ umnaža, a potrošnja proizvedenih kreativnih proizvoda i usluga izvoznog je potencijala. Glagoljica je od 2014. godine i službeno nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske te time kulturni fenomen poželjan za kružnu uporabu kreativne industrije. Kruženjem glagoljice kroz sektore kreativne industrije potiče se oživljavanje kulturnoga pamćenja, čitanje i usvajanje glagoljice kao i želja za poistovjećivanjem s kulturnim identitetom Republike Hrvatske. Stoga će o glagoljici u kružnosti kreativne industrije govoriti Jasna Horvat i Josipa Mijoč, znanstvenice iz Osijeka osebujnih životopisa i vrijednih iskustava iz polja kreativne industrije", pojašnjavaju interes za važnu temu osječkih znanstvenica organizatori Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Kružna kreativnosti u ishodište kreativne industrije postavlja kulturnu temu koju potom razrađuje 12 sektora kreativne industrije proizvodnjom kreativnih proizvoda i usluge kakvima su, primjerice, knjige, slike, glazba ili scenska uprizorenja. Kružna kreativnost tako uspješno brendira državu, grad, poduzeće ili jedinstveni kulturni fenomen poput pisma, jezika ili običaja. Istodobno, kulturni fenomen brendiran proizvodima kreativne industrije pridonosi ugledu i prepoznatljivosti zajednice iz koje je potekao.
Jasna Horvat znanstvenica je, književnica i multimedijska umjetnica. Književni niz Jasne Horvat Dubravka Oraić Tolić označila je nazivom Ars Horvatiana, ističući konstrukciju objedinjenih romana književnice i znanstvenice životom i radom vezane uz Osijek. Rodonačelnica je pametne proze, konvergiranja otisnutih i elektroničkih medija objedinjenih književnim tekstom te povezivanja umjetnosti i znanosti. Putopisnom prozom Antiradar Jasna Horvat nastavlja nizati književne tekstove na slovo "A" među kojima se ističu romani Az (2009.), Auron (2011.), Alikvot (2014.), Atanor (2017.) te putopisne proze Antiatlas (2014.) i Antiradar (2020.). Gradu Osijeku posvetila je prozne tekstove Bizarij (2009.) i OSvojski (2019.) te uglazbljene poeme Ars Eugenium (2019.) i Ars Meandrum (2021.). Vilikon (2012.) i Vilijun (2016.) ode su Marku Polu, nomadizmu i Putu svile. Nagrađivana je za svoj znanstveni i književni rad nizom uglednih nagrada i priznanja.
Josipa Mijoč znanstvenica je, producentica i teoretičarka kreativne industrije. Aktivna je u znanstvenoj i stručnoj publicistici, voditeljica je projekata akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Nositeljica je većeg broja kolegija na Ekonomskome fakultetu u Osijeku. Kao i prof. Horvat, prof. Mijoč dobitnica je Državne nagrade za znanost te Državne nagrade Ivan Filipović. Razvijanje i vođenje projekata kreativne industrije provodi i kao konzultantica kreativne industrije Ernst&Younga.
Ivana Rab Guljaš
KNJIŽEVNI VELEPOSLANIK
Književnu je promociju glagoljice Jasna Horvat započela 2009. objavljivanjem romana Az (Naklada Ljevak), koji je primanjem HAZU-ove nagrade Josip Juraj Strossmayer za književnost 2010. postao književnim veleposlanikom glagoljice. Riječ je o romanu posvećenom tvorcu glagoljice, slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene, Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu - glagoljici, kojemu je svaki glagoljski znak poglavlje, a tema poglavlja su simbolička značenja glagoljskih znakova povezana sa životopisom njihova tvorca. Sastoji se od četiri pripovjedačke cjeline koje se događaju u rasponu od jednog stoljeća, počevši s 9. stoljećem u trenutku kada je sv. Ćiril sastavio glagoljicu. Radnja je romana smještena u onodobne važne gradove i kulturno-društvena središta (Carigrad, Kerson, Moravska, Dalmacija, Venecija i Rim), a životnu priču glavnoga junaka Konstantina Ćirila prate četiri pripovjedača: Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir.