Objavljeno 18. veljače, 2022.
Nakon što su poznate mjere koje Vlada RH priprema kako bi ublažila udar na standard zbog rasta cijena i poskupljenja energenata, građani, posebice oni koji za ogrjev koriste zemni plin, počinju računati koliko će koja od tih mjera imati utjecaja na njihov kućni proračun.
Vlada je, podsjetimo, odlučila spustiti PDV na plin s 25 na pet posto, i to od 1. travnja ove godine do 31. ožujka iduće godine. Nakon tog razdoblja plin i toplinska energija trajno će ostati na stopi PDV-a od 13 posto, odnosno izjednačit će se s električnom energijom. Uz to, Vlada će svim kućanstvima subvencionirati cijenu plina, i to izravnom potporom od 10 lipa po kilovatsatu, odnosno oko 20 posto projicirane cijene od 66 eura po megavatsatu. Mjera koja se odnosi na tu subvenciju teška je 600 milijuna kuna.
Kako bismo projicirali koliki bi računi mogli biti zbog ove mjere, poslužili smo se izračunom koji je ponudila Vlada. Kada je riječ o plinu, on bi od 1. travnja trebao biti čak 76 posto skuplji, no uz Vladine mjere taj će porast iznositi najviše 20 posto, ovisno o cijenama na burzi. Trenutna cijena plina za kućanstva (s PDV-om) jest 0,326 kuna za kilovatsat, s očekivanim poskupljenjem od 76 posto cijena mu raste na 0,574 kune. Ublažavanjem porasta smanjenjem PDV-a na pet posto cijena pada na 0,482 kune, a dodatnim smanjenjem izravnom potporom po računu od 10 lipa po kilovatsatu cijena plina bit će 0,382 kune.
Prosječna obitelj u Hrvatskoj sada plin godišnje plaća 4950 kuna. Bez Vladine intervencije taj godišnji trošak narastao bi za 3762 kune, odnosno prosječno kućanstvo plin bi godišnje plaćalo čak 8712 kuna ili mjesečno 726 kuna. Samo snižavanjem stope PDV-a s 25 na pet posto računi bi rasli za 48 posto, odnosno za 2376 kuna, a s izravnom subvencijom prema kućanstvima porast će iznositi do 20 posto. To znači da će prosječno hrvatsko kućanstvo od 1. travnja godišnje morati izdvojiti do 990 kuna više za plin ili 82,50 kuna više mjesečno.
Za kućanstva u Osijeku, pa i u većem dijelu slavonskih županija, opskrbljivač je HEP Plin. Za većinu njih problem razumijevanja računa i dalje leži u tome što se potrošnja plina na računu izražava u prostornim metrima/kubicima, a koji se potom preračunavaju u ogrjevnu vrijednost kroz kilovatsate. Tu je onda još fiksna mjesečna naknada i naposljetku uvećanje PDV-a. Tako da je gotovo nemoguće potrošačima reći koliko košta kubik plina. Sada, u zimskim mjesecima, potrošnja se za, primjerice, samostojeću, izoliranu kuću površine 100 kvadrata kreće između 250 i 350 kubika mjesečno, neka prosjek bude 300 kubika. To je 2850 kilovatsati i taj račun, s PDV-om, iznosi 906 kuna. U isto vrijeme iduće godine, uz Vladine mjere, taj će račun biti uvećan za 17 posto, dakle iznosit će 150 kuna više. Bez Vladinih mjera bio bi skuplji za bar još 500 kuna.
Umirujuća vijest za građane, ali i poduzetnike trebala bi biti ta da analitičari ocjenjuju kako će se tijekom ove godine cijene plina na globalnom tržištu stabilizirati. One, istina, više ipak neće biti na rekordno niskim granicama od 15 eura/MWh, ali ne i ekstremno visoke kao kada su u jednom trenu otišle na 160 eura. Realno je očekivati kako će se buduća cijena kretati u rasponu između sadašnjih 30-ak i 50 eura po megavatsatu.
D.Kuštro
JEFTINIJE I TOPLIJE: KAKO UŠTEDJETI
Režije su zbog porasta cijena energenata već sada skupe, a ljudi situaciju često pogoršavaju nemarnim pojačavanjem termostata, kažu stručnjaci. Međutim, postoje brojni trikovi kojima se može doći do jeftinijeg i učinkovitijeg grijanja. Naravno, nitko se ne bi trebao smrzavati u vlastitu domu. Ipak, nije nužno termostat postaviti na najvišu moguću temperaturu kako biste se osjećali ugodno. Na primjer, njemačka savezna agencija za okoliš preporučuje da se sobe zagrijavaju na otprilike 20 Celzijevih stupnjeva tijekom dana. Za kuhinju, gdje se toplina ionako stvara kuhanjem, uglavnom je dovoljno 18. Sniženje temperature može vam uštedjeti novac. Prema neprofitnoj konzultantskoj tvrtki CO2online, troškovi grijanja smanjuju se u prosjeku za oko šest posto za svaki Celzijev stupanj. Noću nije naodmet temperaturu sniziti za pet stupnjeva, a kada vas nema u kući, možete je postaviti na 15 stupnjeva. Prema inicijativi Wärme+, udruženju proizvođača opreme za grijanje, zavjese preko radijatora i namještaj ispred njih mogu biti prepreka za prijenos topline u prostoriji. Ako su termostatski ventili prekriveni, ne mogu točno odrediti temperaturu u sobi te je stoga ne mogu ni ispravno regulirati. Ako se radijator ne zagrijava ispravno, naročito u gornjem dijelu, pojačavanje termostata neće pomoći. To znači da u cijevima u radijatoru ima zraka, koji mora biti uklonjen procesom odzračivanja. Pojačavate li termostat do kraja nakon što uđete u hladnu kuću? Nažalost, to neće ubrzati proces grijanja i moglo bi vas dodatno koštati. To je zato što termostat samo upravlja konačnom temperaturom u sobi, ali ne i brzinom kojom će se postići. Ako postavite termostat na “pet”, prostoriji će trebati jednako vremena da se zagrije kao kad biste ga postavili na “tri”. A ako pojačate grijanje do kraja, radijator će mnogo duže, nepotrebno, grijati punom snagom.