Objavljeno 26. siječnja, 2022.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio kako će Vlada s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata na građane djelovati u tri segmenta - socijalni transferi, naknade u cijenama plina i struje te elementi poreznog sustava odnosno stope PDV-a.
”Vlada pozorno analizira kretanje cijena energenata i mjere koje poduzimaju druge države članice Europske unije. Trenutačno se razmatraju sve opcije koje će zaštititi standard građana”, rekao je Plenković na konferenciji “Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije”, u organizaciji Jutarnjeg lista. Podsjećajući da je Vlada u jesen prošle godine intervenirala zamrzavanjem cijena naftnih derivata, ponovio je kako se razmatra situacija vezano uz rast cijena električne energije i plina.
Prvi segment je mjera socijalnih transfera, pri čemu je premijer najavio povećanje naknada socijalno ugroženijima. To je danas naknada do najviše 200 kuna, vaučer koji dobiva 64 tisuće socijalno najugroženijih kućanstava. “Naš je plan donijeti novi regulatorni okvir gdje će se povećati opseg tih naknada, tj. proširiti polje primjene, uz struju, i na plin. Proširit ćemo i krug primatelja tih naknada i povećati iznos. Kroz sva tri elementa ćemo djelovati da zaštitimo one najugroženije u društvu”, poručio je Plenković. Drugi dio paketa odnosi se na sagledavanje svih naknada u konačnom izračunu cijena plina ili struje. Tu ćemo se osloniti i na važnu ulogu HEP-a, koji je državna energetska kompanija i koji u ovim okolnostima, kao i ostale, ima i snage dio tog tereta iznijeti na svojim plećima”, istaknuo je premijer. Treći element je sagledavanje svih elemenata što imamo kroz porezni sustav odnosno PDV-a, pri čemu je premijer podsjetio da je trenutačno stopa PDV-a na struju 13 posto, a na plin 25 posto. “Radimo temeljite analize fiskalnih učinaka, gledamo na smanjivanje kako bismo smanjili udar na građane i gospodarstvo”, rekao je Plenković.
U svom je izlaganju podsjetio i na razloge koji su na svjetskom tržištu doveli do znatnog porasta cijena plina i električne energije, zamjećujući kako hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu osjetili znatnije taj rast. Primjerice, cijena električne energije je krajem prošle godine u EU-u prosječno porasla za 30 posto, pri čemu je Plenković naveo kako je taj rast u Berlinu bio 9 posto, u Beču 27 posto, a u Amsterdamu primjerice 114 posto. U kontekstu globalne energetske krize sve se češće spekulira i s problemima opskrbe energentima, rekao je premijer iznoseći pritom i podatke kako Hrvatska još uvijek ima važnu domaću proizvodnju ugljikovodika - domaćom proizvodnjom nafte zadovoljava oko 20 posto potrošnje, a kod plina, prema podatcima za prošlu godinu, zadovoljava 30-ak posto domaće potrošnje. Premijer je u tom kontekstu istaknuo i LNG terminal na Krku, kojim si je Hrvatska priskrbila sigurnu opskrbu plina iz svih dijelova svijeta. “Mi smo prepoznali strateško značenje ovoga projekta za energetsku neovisnost Hrvatske i za diverzifikaciju opskrbe”, naveo je Plenković, dodavši da terminal Hrvatskoj daje jednu sasvim drugu dimenziju na energetskoj karti Europe. Lani je, inače, na terminal došao 21 brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, iskrcano je oko tri milijuna prostornih metara ukapljenog plina te uplinjavanjem dobiveno 1,7 milijardi prostornih metara prirodnog plina koji je predan u transportni sustav Hrvatske. U ovoj godini planira je dolazak 24 broda na LNG terminal.
Premijer smatra da u energetskoj tranziciji Hrvatska mora biti ambiciozna, a uz ostalo je najavio i skoro upućivanje u javno savjetovanje hrvatske strategije za vodik za razdoblje do 2050. godine.
H
MMF: SUKOB MOŽE POJAČATI INFLACIJU
Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine vjerojatno bi dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje, pa bi se inflacija duže zadržala na povišenoj razini, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda. “Današnja situacija bitno se razlikuje od one u 2014. godini, kada je Rusija anektirala ukrajinsku regiju Krim, a cijene energije prilično su oštro pale zbog niske potražnje i velike ponude plina iz škriljevca”, naglasila je prva zamjenica izvršne direktorice MMF-a Gita Gopinath. “Ovaj put (...), ako uistinu dođe do sukoba, svjedočili bismo rastu cijena energije”, rekla je Gopinath u intervjuu za Reuters, napominjući da se aktualna kriza zaoštrava u zimskim uvjetima, kada su zalihe prirodnog plina u Europi puno manje. Rastu i cijene druge robe koju Rusija izvozi, što bi moglo potaknuti “još veći, široki rast” cijena robe ako se sukob rasplamsa, rekla je.
Frane Barbarić
predsjednik Uprave HEP-a
RAST TROŠKOVA
Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić upozorio je kako je Europa trenutno suočena s enermnim rastom cijena energije te su i HEP-u lani rasli svi ulazni troškovi. Prema podatcima koje je iznio, na nama referentnoj mađarskoj burzi struje cijena megavatsata struje 2020. godine iznosila je 32 eura, lani 121 euro. Ove je godine iznad 150 eura. Isto tako, nabavna cijena plina lani je bila 60 posto veća nego 2020. godine. Barbarić je istaknuo i kako hrvatska kućanstva plaćaju nižu cijenu električne energije od prosjeka EU-a. U prvom polugodištu prošle godine nižu cijenu električne energije imala su samo kućanstva na Malti, u Bugarskoj i Mađarskoj, rekao je.