Hrvatska već treću godinu zaredom stagnira po broju bodova na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), navodi se u godišnjem izvješću svjetske organizacije za borbu protiv korupcije. Indeks percepcije korupcije (CPI) pokazuje razinu transparentnosti javnog sektora država na skali od 0 do 100.

Države koje su ispod 50 bodova smatraju se korumpiranima, a one iznad nekorumpiranima. Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova, između Malezije, Kube i Crne Gore s isto bodova. Velika većina država, njih 131, i prošle je godine stagnirala u borbi protiv korupcije. Svoj rezultat poboljšalo je 25, a pogoršalo 23 države. Hrvatska je 2015. imala 51 bod, a od tada pada. Od članica Europske unije iza su samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska. CPI prati percepciju korupcije javnih sektora država među stručnjacima i predstavnicima poslovnog svijeta. Pritom koristi 13 neovisnih izvora podataka. Više od dvije trećine država je ispod 50 bodova, a prosječna vrijednost je 43. Na vrhu su Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova, a slijede Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Švicarska (84), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80). Najgori je Južni Sudan s 11 bodova, a ispred su Sirija i Somalija (13), Venezuela (14), Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan (16). TI izdvaja Sloveniju koja ima povijesno nizak broj bodova, no ipak mnogo više od RH - 57. Izgubili su tri boda, a razlozi su pritisci na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napadi na medije. Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu, a Srbija s 38 na 96. mjestu.

BiH je među dvije najgore države u Europi, zajedno s Albanijom, a katastrofalno stanje može se i pogoršati ako se političke blokade u zemlji dodatno zaoštre, upozorava BiH ogranak TI-ja. To ih definira kao države s izrazito prisutnom korupcijom, u kojima se ne poštuju građanska prava i slobode, a vlast provodi represiju nad medijima i pokušava ušutkati kritičare. "Pitanje svih pitanja su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduvjeti za održavanje izbora. Bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje daljnji opstanak države", kaže Srđan Blagovčanin, predsjedatelj Upravnog odbora TI-ja u BiH. "Trenutačna politička kriza, koja produbljuje etničke podjele i ugrožava postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreću pozornost javnosti s kršenja ljudskih prava i blokiraju antikorupcijske reforme", stoji u izvješću. Blagovčanin kaže da je BiH "na rubu potpunog kaosa" nakon što je RS-ova blokada funkcioniranja vlasti potvrdila da se zemljom upravlja izvaninstitucionalno, kroz "etnonacionalističke kartele".

TI ističe kako je pandemija dala priliku vlastima u svijetu da ne poštuju mjere transparentnosti i guše prosvjede, što je umanjilo povjerenje javnosti u institucije. Imun nije bio ni EU, čije su članice među onima s najmanje korupcije. Navode skandal sa ‘zlatnim putovnicama‘ u Cipru, nepravilnosti u ugovorima s državom u Ujedinjenom Kraljevstvu, javnoj nabavi maski u Njemačkoj te nenamjenskom trošenju novca za borbu protiv COVID-19 u Nizozemskoj. Kao neke od najvećih prijetnji demokraciji vide represiju prosvjeda u Bjelorusiji, zatvaranje medija i civilnih organizacija u Nikaragvi, nasilje nad prosvjednicima u Sudanu i atentate na borce za ljudska prava u Filipinima. H