Rusija je rekla da s velikom zabrinutošću prati situaciju nakon što je SAD stavio 8500 vojnika u pripravnost kako bi bili spremni za slanje u Europu, potencijalno u vrlo kratkom roku, u slučaju eskalacije ukrajinske krize. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Washington za raspirivanje napetosti oko Ukrajine te ponovio stajalište Moskve da su uzrok kriza potezi SAD-a i NATO-a, a ne rusko gomilanje desetaka tisuća vojnika blizu ukrajinske granice.

Iako se tom odlukom nije pojačala američka pomoć Ukrajini, koja nije članica NATO saveza, njome je dodatno naglašena odlučnost SAD-a da se pripremi za ono što Washington i Kijev vjeruju da su ruski potezi gomilanja svojih snaga za potencijalnu invaziju Ukrajine. Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da je tih 8500 vojnika obaviješteno da bude spremno za brzi odgovor NATO snaga, ako ih savez pozove na dužnost, no naglasio je i da je ministar obrane Lloyd Austin želio da neodređen broj vojnika "bude spreman za bilo kakve ostale nepredviđene situacije".

Savez opisuje NATO-ove Snage za brzo djelovanje (NRF) kao "vrlo spremne i tehnološki napredne multinacionalne snage sastavljene od kopnenih, zračnih, pomorskih komponenti te Operativnih snaga za specijalne operacije (SOF) koje savez može razmjestiti brzo, kad god to bude potrebno". Trenutačno NATO ima 4000 vojnika u multinacionalnim postrojbama u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj, koje podupiru tenkovi, zračna obrana i obavještajne i nadzorne jedinice. Rusija niječe da planira invaziju. Međutim, nakon što je prouzročila krizu tako što je okružila Ukrajinu snagama sa sjevera, istoka i juga, Moskva sada navodi odgovor Zapada kao dokaz koji podržava njezin narativ da je Rusija meta, a ne pokretač agresije. Kirby kaže da Rusija lako može deeskalirati krizu povlačenjem svojih snaga. No čini se da to nije u kartama, rekao je. "Vrlo je jasno da Rusi trenutačno nemaju namjeru deeskalacije", rekao je Kirby. Peskov je s druge strane rekao da će predsjednik Vladimir Putin ovaj tjedan razgovarati sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom, koji također planira razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Kazao je i da stavljanje američkih vojnika u pripravnost nije utjecalo na pregovore jer je trenutačna faza pregovora završena.



I Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH od ponedjeljka preporučuje hrvatskim državljanima izbjegavanje putovanja u dijelove Ukrajine koji graniče s Rusijom te odgodu putovanja u ostatak zemlje, "zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Ukrajini i koncentriranja oružanih snaga Ruske Federacije u područjima prema granici s Ukrajinom". Osobito se to odnosi, dodaje MVEP, na područja pod ukrajinskom kontrolom, koja graniče s privremeno okupiranim područjima samoproglašenih i međunarodno nepriznatih entiteta – ‘Donjecke Narodne Republike‘ i ‘Luganske Narodne Republike‘. Ministarstvo savjetuje i izbjegavanje putovanja u područja u blizini anektiranog poluotoka Krima, kao i područja sjeverne Ukrajine koja su u blizini granice s Bjelorusijom. Za putovanja u ostale dijelove Ukrajine koja nisu nužna savjetuje se odgoda, a ako se to ne može učiniti, "preporučuje se oprez i svakodnevno informiranje o situaciji iz svih raspoloživih medijskih izvora" i uz konzultaciju s veleposlanstvom RH u Ukrajini.

Ovo upozorenje stiže nakon što je američki State Department, navodeći prijetnju od ruske invazije, u nedjelju naredio povlačenje obitelji diplomata iz Ukrajine. Šef europske diplomacije Josep Borrell u ponedjeljak je rekao da EU neće slijediti američki primjer, no to su učinile Australija i Velika Britanija. Njemačka je najavila da će pomoći svojim diplomatima ako se odluče na to, a savjet svojim stanovnicima da ne putuju u Ukrajinu dale su i zemlje poput Norveške i Latvije.