NATO je u ponedjeljak objavio da stavlja vojnike u stanje pripravnosti te da će na istok Europe poslati dodatne ratne brodove i zrakoplove kao odgovor na grupiranje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Zapad se odlučio za taj potez tvrdeći da Rusija sprema invaziju na Ukrajinu, iako to Moskva odbacuje.

"Pozdravljam što saveznici šalju dodatne snage NATO-u", priopćio je glavni tajnik tog saveza Jens Stoltenberg. "NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere za zaštitu i obranu svih saveznika, što uključuje i jačanje istočnog dijela saveza", dodaje se u priopćenju. Velika Britanija u ponedjeljak je objavila da će povući dio svojih zaposlenika i njihovih obitelji iz veleposlanstva u Ukrajini zbog "rastuće prijetnje iz Rusije" dan nakon što je to učinio i SAD. "Britansko veleposlanstvo i dalje ostaje otvoreno i nastavit će obavljati osnovne poslove", stoji u priopćenju Foreign Officea. Zamjenik britanskog premijera, Dominic Raab, za BBC je izjavio da postoji "vrlo značajan" rizik da će doći do invazije Rusije. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da Europska unija zasad neće slijediti njihov primjer i ne planira povući obitelji svojih diplomata iz Ukrajine. "Nećemo to učiniti jer ne znamo nikakve posebne razloge. No američki državni tajnik Antony Blinken informirat će nas o tome", rekao je Borrell uoči sastanka s europskim šefovima diplomacije. Francuska, pak, s obzirom na napetosti preporučuje odgodu putovanja u Ukrajinu koja nisu od ključnog značenja, a strogo preporučuje da se ne putuje u sjeverna i istočna pogranična područja te zemlje. Za razliku od SAD-a i Velike Britanije, ona od osoblja svog veleposlanstva i njihovih obitelji u Ukrajini ne traži da napuste zemlju. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da potez Velike Britanije i SAD-a smatra "preuranjenom manifestacijom pretjeranog opreza". "Zapravo nema većih nedavnih promjena u sigurnosnoj situaciji: prijetnja od novih valova ruske agresije konstanta je od 2014., a grupiranje ruske vojske u blizini granice počelo je u travnju 2021.", ističu.

Europska komisija najavila je novi paket hitne financijske potpore Ukrajini, suočena s prijetnjom ruskog napada. Novi paket uključuje 1,2 milijarde makrofinancijske pomoći, koja bi Ukrajini trebala riješiti potrebe za financiranjem zbog sukoba. Osim pomoći u zajmovima, Komisija je najavila udvostručenje nepovratne pomoći Ukrajini, što znači novih 120 milijuna eura. EK također ima investicijski plan za Ukrajinu koji bi trebao mobilizirati šest milijardi eura investicija. "Želim biti jasna, Ukrajina je slobodna i suverena zemlja, koja sama bira svoj put. EU će i dalje biti na njezinoj strani", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je u petak razgovarala s Ukrajincima o tome kako im EU može nastaviti pomagati, kratkoročno i srednjoročno. EK navodi da su EU i njegove financijske institucije od 2014. osigurali Ukrajini 17 milijardi eura nepovratne pomoći i zajmova.