Osijek
KUĆA HEFER

Skromna i lijepa, u sjeni raskošne poštanske palače
Objavljeno 24. siječnja, 2022.
Pročeljem dominira, i daje mu neodoljiv šarm, trostrani erker s plitkom, limom prekrivenom polukupolom

Unutar bloka kuća kojim dominira secesijska trokatna poštanska palača, sagrađena 1912. prema projektu budimpeštanskog arhitekta Istvána Bierbauera, nalazi se dimenzijama znatno skromnija elegantna katnica. Sagrađena je na zapadnoj strani poštanskog bloka u onodobnoj Teretnoj, a poslije Beogradskoj ulici, koja danas nosi ime Ulica kardinala Alojzija Stepinca. Nastala je u razdoblju između dva svjetska rata, što nam govori način oblikovanja pročelja, koje nosi stilska obilježja art decoa.



Vlasnik kuće bio je mladi osječki odvjetnik, dr. Stjepan Hefer. Do izgradnje kuće Heferov se odvjetnički ured nalazio u Desatičinoj ulici, danas Ulica Hrvatske Republike. U osječkom adresaru iz 1929. stoji da odvjetnik Hefer stanuje u Beogradskoj ulici 3, a nadalje mu se kao adresa stanovanja ističe adresa Beogradska 19, što odgovara poziciji današnje kuće. Prema načinu oblikovanja pročelja projektno autorstvo mogli bismo pripisati osječkom arhitektu Vladoju Aksmanoviću, koji se od 1922., promijenivši svoje ime i prezime iz Viktor Axmann, potpisivao kao Aksmanović. Arhitekt Aksmanović u međuratnom je razdoblju vodio zajedničku graditeljsku tvrtku "Aksmanović - Malin - Rožić/arhitekt i graditelji", čije je sjedište bilo u Aksmanovićevoj kući u Strossmayerovoj ulici.

Ova se katnica, kuća Hefer, prostire na četiri etaže, od podruma, koji se nalazi pod gotovo cijelom kućom, preko prizemlja i kata, do tavana. Unutrašnjost stubišta bila je obložena drvenom oplatom. Prizemni stan ima dvije sobe okrenute ulici, a stan na katu ima jednu sobu više. Pročeljem dominira, i daje mu neodoljiv šarm, trostrani erker s plitkom, limom prekrivenom polukupolom, koji se nadvija nad izrazito uskim i visokim ulaznim vratima. Ulaznu os kuće dodatno naglašava atika koja blago uzdiže liniju krova nad erkerom. Vratnice veže izvedene su od drva i gornje su klade ispunjene mutnim staklom, koje je zaštićeno kovanom rešetkom izvedenom u skladu s oblikovanjem pročelja kuće. Četiri podrumska prozora s kovanim geometrijski oblikovanim rešetkama grupirana su u dva para i pozicionirana ispod trokrilnih prozora prizemlja i prvog kata. Izvorna stolarija prozora nije sačuvana, nego je zamijenjena plastičnom, čime se izgubio potpuni sklad izvornog pročelja.

Vlasnik kuće, osječki odvjetnik, dr. Stjepan Hefer, bio je svestrano angažirani Osječanin, koji je u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske obnašao brojne važne funkcije na lokalnoj i državnoj razini. Zbog toga je nakon propasti NDH emigrirao u Južnu Ameriku. Njegova mu je imovina u novoj državi bila oduzeta, kao i velikom broju građana, te je postala državno vlasništvo. U početku je kuća korištena kao kuća za stanovanje, a poslije je postala uredska zgrada pošte, čemu je služila do prije nekoliko godina. Posljednjih nekoliko godina nuđena je u najam i bila na prodaju, a odnedavno je u njoj otvoren odvjetnički ured, čime je ponovo dobila dio svoje izvorne namjene. Ova nevelika kuća u okruženju goleme secesijske poštanske palače, i poslije joj prigrađene zgrade telekomunikacijskog centra, čije je pročelje u cijelosti minimalističko, djeluje još skromnije i ljepše.



Ivana Rab Guljaš
HEFER EMIGRIRAO U ARGENTINU
Osječki odvjetnik, dr. Stjepan Hefer rođen je 18. kolovoza 1897. u selu Čepin, nedaleko od Osijeka, a umro je 3. srpnja 1973. u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine. Nakon završetka osječke gimnazije 1915. upisao se na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji završava 1920. s titulom doktora. Nakon završetka studija vratio se u Osijek, gdje je radio kao odvjetnički perovođa, nakon čega je 1924. u Desatičinoj ulici otvorio svoju odvjetničku kancelariju. Aktivno se bavio politikom promičući ideje Hrvatske seljačke stranke. Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske postao je veliki župan Župe Baranja, čije je sjedište bilo u Osijeku, a 1943. postao je ministar Ministarstva seljačkog gospodarstva. Ministarsku je funkciju obnašao do svibnja 1945., nakon čega se odselio u Argentinu, gdje je i umro. Dr. Ante Pavelić Stjepana Hefera imenovao je 1951. ministrom izbjegličke vlade NDH, a nakon Pavelićeve smrti postao je predsjednik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta. U Osijeku je između dva rata bio dugogodišnji agilni predsjednik Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva “Kuhač”.

Možda ste propustili...

SANACIJA PJEŠAČKIH STAZA U LASLOVU

Uskoro 760 metara nove staze

DIVLJE PARKIRANJE - GRAĐANIN PREDLAŽE:

Uredite dječje igralište

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana