Osim što nam stari stanovništvo, sve nam je stariji i vozni park. Prosječna starost vozila je 14,34 godine, što je povećanje u odnosu na 2020. kada je bila 14,18 godina. Ovu brojku je, nakon prikupljanja rezultata svih stanica za tehnički pregled, objavio Centar za vozila Hrvatske.

Treba naglasiti kako su prosječnu starost vozila povisili mopedi, skuteri, a posebice kamioni, kamionske prikolice i traktori. Većina građana Hrvatske koristi se kategorijom M1, a riječ je o motornim vozilima za prijevoz putnika koja, osim sjedišta vozača, imaju još najviše osam sjedišta. Riječ je, dakako, o automobilima i kombijima. Kada se gleda samo ova kategorija, prosječna je starost vozila nešto niža i iznosi 13,04 godine.

Stanice za tehnički pregled zadnjih su godina postrožile kriterije prema kojem vozilo može proći tehnički pregled. Govore to i podaci za 2021., prema kojima je od 2.271.201 pregledanog vozila, njih 448.386 bilo neispravno, što je velikih 19,74 posto. Najviše nedostataka pronađeno je na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (560 tisuća), a problem su bile i kočnice (evidentirano 537 tisuća neispravnosti).

Vozila su padala ne tehničkom pregledu i zbog loše samonosive karoserije i šasije (302.812), nepravilnosti na motorima (247 tisuća) te na sustavima osovina, kotača, pneumaticima i ovjesima (246 tisuća). Zbog neispravne opreme na tehničkom je palo 84.068 vozila, utvrđena su 67.503 nedostatka na uređajima koji omogućuju normalnu vidljivost te više od 64 tisuće nepravilnosti na uređajima za upravljanje. Više od 65 tisuća vozila nije prošlo ekotest, a više od 45 tisuća pogrešaka utvrđeno je na kontrolnim i signalnim uređajima. Posla su nakon pada na tehničkom pregledu imali i autoelektričari, jer su evidentirana 7982 nedostataka na električnim uređajima i instalacijama. Na autoplinskom instalacijama evidentiran je 3991 nedostatak.



Konstantan rast starosti osobnih vozila (M1), bilježi se od 2007., s izuzetkom 2018. i 2019. Prije 15 godina prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj bila je 9,83 godine i rast je bio do 2017., kada je starost bila 12,95 godina. Uslijedile su dvije godine neznatnog pada, da bi opet 2020. starost porasla na 12,89. Od ukupno 1,8 milijuna registriranih osobnih vozila prošle godine, njih 1,2 milijuna bilo je staro deset i više godina (67,33 posto), u skupini od šest do devet godina starosti registrirano je 269,5 tisuća vozila. Ukupno 245.353 vozila bilo je staro između dvije i pet godina, a "godišnjaka" je jako malo, tek 3,98 posto (71.464). Star nam je vozni park i u kategoriji vozila N, a riječ je o vozilima koja služe za prijevoz tereta. Lani je u toj kategoriji (do 3,5 tona nosivosti) bilo registrirano 162.644 vozila, a više od pola ih je starije od deset godina (52,86 posto). Još gora situacija je s kamionima između 3,5 i 12 tona nosivosti, jer je prosječna starost 18,56 godina. Autobusi su u Hrvatskoj prosječno stari 11,64 godine. Posebna priča su traktori. Ukupno ih je u Hrvatskoj u 2021. godini bilo registrirano 133.564, a prosječno su traktori stariji i od hrvatske države - 31,82 godine. U Osječko-baranjskoj županiji registrirano je 10.707 traktora, od kojih većina ima pogon na dizelski motor (10.591 traktor). U Vukovarsko-srijemskoj županiji registrirana su 6782 traktora, a Virovitičko-podravskoj 8296, Požeško-slavonskoj 5456 te Brodsko-posavskoj 5822 traktora. Traktoristi su, uz bicikliste, najugroženija skupina sudionika u prometu na cestama. Gotovo 30 posto nesreća u kojima su sudjelovali završavale su s pogibijom, ili teškim ozljedama.

U Osječko-baranjskoj županiji vozači osobnih vozila koji su prošli tehnički pregled i dalje su vjerniji dizelu koji pogoni ukupno 58.539 vozila, dok 34.177 vozila ide na benzin. Plinaša (LPG) je 5748, tek su tri vozila kojima je pogon ukapljeni plin (NG). Porastao je broj električnih vozila i to na 114, dok je hibrida bilo 757.