Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u 3. tromjesečju 2021., odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata. Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni snažno su porasle prošloga ljeta zahvaljujući intenzivnim programima cijepljenja protiv COVID-a i ublažavanju mjera. Vlade su se i u ljetnom tromjesečju pojačano zaduživale kako bi financirale mjere potpore kompanijama i građanima, ali ubrzani gospodarski rast donio je nižu razinu duga, iskazanog udjelom u BDP-u. Na razini EU-a taj se udjel od srpnja do rujna smanjio na 90,1 %, s 90,9 %, a u eurozoni kliznuo s 98,3 na 97,7 %. U odnosu na 3. tromjesečje 2020. uvećan je u EU-u za 0,9 % te za 1,1 % u eurozoni. Najgora je Grčka, uz dvostruko veći dug od BDP-a. U Italiji je bio otprilike upola veći, a u Portugalu 30 % veći.

U RH je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2021. bio 344,7 milijardi kuna ili 82,4 % BDP-a. Na kraju lipnja bio je 340,8 milijardi kuna ili 86,1 % BDP-a, a na kraju rujna 2020. 326 milijardi kuna ili 84,7 % BDP-a. Najbliže su Mađarska i Austrija, s 80,3 odnosno 84,1 %. Najnižu razinu javnog duga ima Estonija, od 19,6 %, pokazuje izvješće.

Gospodarska aktivnost ubrzala je prošlog ljeta u većini zemalja te je padao udjel javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj lipnja. Najviše u Grčkoj, za 6,6 %. Slijede Portugal i Hrvatska, gdje je taj udjel na kraju rujna bio manji za 4,9, odnosno za 3,7 %. Najviše je rastao u Mađarskoj (2,9 %), Francuskoj (1,5 %) i Rumunjskoj (1,1 %). Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile udjel javnog duga u BDP-u u odnosu na rujan 2020. (2,3 %). Najviše je smanjen na Cipru, za 6,4 % i Irskoj, za 3,6 %. Najviše je rastao u Španjolskoj (7,8 %) i Mađarskoj (6,5 %). H