Objavljeno 21. siječnja, 2022.
Ne pišem samo o ljudima nego i o popularnim brodskim lokacijama, priča Toldi
U Radničkom domu u Slavonskom Brodu u organizaciji je Posavske Hrvatske, Muzeja brodskog Posavlja i Folklornog ansambla Broda predstavljena peta knjiga autora Zvonimira Toldija, dobro poznatog naslova "101 brodska priča". Urednica je i ovaj put bila novinarka Dunja Vanić, a knjigu je grafički oblikovao Matija Pleša.
Kako prenosi portal SBplus, iza Toldija je ukupno 505 ukoričenih brodskih priča, ali - kako je i sam naglasio - 505 bez crte. Naime, tu ne planira stati - umirovljenju usprkos.
- Tih priča ima i više, ali svaki put pravimo izbor za pojedinu knjigu. I u svakoj od njih je 101 brodska priča. Nisam povukao crtu jer već pišem priče za šestu seriju tih zbirki priča, koje objavljujem od 1995. Bio sam suradnik Brodskog lista, još prije Posavske Hrvatske, sve od 1985. godine. Tako da sad već 37 godina, s malim prekidima, pišem i prisutan sam u Brodskom listu, odnosno Posavskoj - kazao je Toldi.
Svih pet knjiga slično je koncipirano. Priče u njima govore o prošlosti Slavonskog Broda i bave se svim slojevima društva.
- Pisao sam o trgovcima, balerinama, glazbenjacima, industrijalcima, brodskom školstvu, župama..., tematski je spektar tih priča uistinu širok. Puno je onih koje su izlazile u nekoliko nastavaka. Jedna od njih je o Ivi Brliću, koja je izišla u šest brojeva. Priča o Ireni Kolesar, prvoj hrvatskoj filmskoj glumici i sigurno najpoznatijoj u to vrijeme, koja je rođena u Brodu, a napravila je sjajnu karijeru u kazalištu i televiziji. Tu je i priča o veterinaru Zvonku Benčeviću, koja je izišla u tri nastavka. On je bio direktor pastuharnice u Đakovu i mnogo je radio na popularizaciji konja lipicanaca pa se za to zainteresirala i engleska kraljica, koja je u Đakovo došla vidjeti pastuharnicu, a on ju je vodio u tom obilasku. On je i osnivač Đakovačkih vezova i Kola jahača "Ljudevit Posavski", koje je organiziralo utrke konja na Vijušu i Poloju - otkrio je Toldi za SBplus.
Državni arhiv, Institut za povijest, Gradska knjižnica, Muzej brodskog Posavlja... drugi su dom Toldiju, koji je uistinu pravi istraživač kada je riječ o traganju za skrivenim komadima gradske povijesti. Zaboravljenu građu koju pronađe na njihovim policama uspješno kombinira s razgovorima sa svojim sugrađanima koji se (pri)sjećaju onoga o čemu piše - bilo iz osobnog iskustva bilo iz onoga što su saznali usmenom predajom od starijih. Zbog toga Brođane nerijetko pronalazi po cijelom svijetu. No preko njih, ali i u samostalnim pričama, govori o gradu u cjelini tijekom nekog razdoblja.
- Ne pišem samo o ljudima nego i o popularnim brodskim lokacijama. Primjerice, pisao sam o poznatoj trgovini koja je ime "Plavi devet" dobila po istoimenom poznatom filmu. Pisao sam i o prvom zdravljaku u Brodu, gdje si mogao kupiti kiselo mlijeko, jogurt, burek, potom o prvoj samoposluzi u gradu, kao i o "Dingaču", popularnom lokalu u današnjoj Mesićevoj ulici... - prisjetio se profesor Toldi, obećavši šaljivo kako će pisati dok u mirovinu ne isprati urednika Posavske Hrvatske, Marina Kovačevića.
Autoru je društvo pravila urednica knjige Dunja Vanić, bez čijih savjeta i izbora Toldijeve zbirke ne bi izgledale onako kako danas izgledaju. Zajedno su pročitali neke njihove najbolje dijelove.
- Ovaj Brod, zahvaljujući profesoru Toldiju, iznjedrio je toliko lijepih detalja da je stvarno užitak živjeti u ovom gradu i poznavati ga na takav način. On ništa nije skupio samo za sebe, nego je skupljao kako bi to ostavio nama - kazala je urednica knjige Dunja Vanić.
T.K./SBplus
VRAĆA U PROŠLOST
- Čovjek je to koji je cijeli svoj život službeno proboravio u Muzeju brodskog Posavlja. Završio je svoju karijeru s najvišim muzejskim stupnjem; kao muzejski savjetnik, dobitnik je mnogih nagrada i najzaslužniji za to da Etnografski odjel Muzeja bude bogat, kakav je danas, i da ima tisuće predmeta. Muzejski posao nije samo skupljanje stvari i starih predmeta nego i ovo što danas radi. To je istraživački posao koji nas vraća u prošlost. Svaka ta priča je posebna. On zapravo ne priča jednoznačnu priču, nego govori o tomu kako je Brod živio u to vrijeme, kakve su bile društvene okolnosti, kakve su bile manire, tko je bio (ne)kulturna društvena krema - kazao je Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja, izrazivši nadu kako će uskoro predstaviti i šestu knjigu.